Prvi val povlačenja kapitala zapadnoeuropskih banaka s tržišta srednje i (jugo)istočne Europe Hrvatska je uglavnom izbjegla, u drugome se našla u krugu pogođenijih zemalja u regiji, a najnovije analize predviđaju nam nastavak razduživanja, ali uz daljnje usporavanje tempa.
Ipak, u naredne se četiri godine u najnovijoj analizi austrijskog RBI-a o bankarskom sektoru zemalja SIE Hrvatskoj prognozira veoma skroman rast kredita. U prosjeku se očekuje rast od 1,2 posto godišnje, što je znatno sporije u odnosu na zemlje središnje i/li jugoistočne Europe (s prosječno više od 7, odnosno više od 6 posto). To sugerira da se ni omjer kredita i depozita, koji se nakon blagog lanjskog pada kreće oko 100, u idućim godinama neće povećati. Niži omjer u odnosu na Hrvatsku od zemalja s kojima se obično uspoređujemo imaju tek Češka i Slovačka, dok u Sloveniji i nakon lanjskog smanjenja krediti premašuju depozite više od 50 posto (omjer 152). Ti pokazatelji ponešto, dakako, govore i o kretanju kredita (koji su u Hrvatskoj lani, u eurima, pali oko 3,8 posto, na razinu 83,5 posto BDP-a), ali i o trendovima depozita koji su u posljednjih nekoliko godina u cijeloj regiji dodatno dobili na važnosti kao izvor financiranja banaka.
Dominantni depoziti građana i kod nas su proteklih godina usporili rast, a nakon još jedne godine pada BDP-a štednja hrvatskih građana dosegnula je gotovo 50 posto BDP-a što je znatno više nego u većini zemalja regije. Gotovo sve inozemne banke sa značajnijim tržišnim udjelom na našem bankarskom tržištu lani su zabilježile porast ukupnih depozita. Najveći, čak 11%, bilježi Societe Generale (Splitska banka), a slijedi ga sa 6% Unicredit, odnosno Zaba. Nasuprot tome, samo je Erste zabilježio rast kredita (3%), dok su kod ostalih pali, i to najviše Raiffeisenu (8%) i Societe Generaleu (6%).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Normalno da ljudi drže novac u bankama kad se u ovoj državi ništa ne isplati raditi. U banci bar dobiješ nekakvu kamatu, a ako pokreneš bilo koji biznis u HR onda te linić&company oderu navišim porezima U EU i stotinama parafiskalnih nameta!!!!
Kaže forumaš tramell kupujte podcijenjene dionice…. pa tko se usudi kupovati dionice kraj primjera koje imaš na svakom koraku kako su popušili ulagači: Ingra je bila na 400 kn, sad je na 3 kn, Magma na 240 kn, sad je na 1 kn itd… Predstečajne nagodbe na sve strane, a pojma nemaš kako će to na kraju završiti za firmu čije dionice imaš!?!? Pa investiraj onda u dionice na ZSE! Osim toga, dionice firmi koje dobro posluju uopće nisu jako podcijenjene nego su po meni fer vrednovane (ADRS, KOEI, ERNT itd.)
U pravu si, ali u ZSE ulagati, pa kao sto kazes-kasino je bolji ulog… neki su skroz unisteni. Ekonomija je mrtva, stecaja ce biti samo sve vise.
Sto se tice inflacije, ECB je radio sterilizaciju, pa je stvar malo slozenija. BOE i FED su outright povecavali novcanu masu. Pitanje je kako, kada, i gdje to dolazi do gospodarstva, kakvo je stanje potraznje, i tek ce onda biti pitanje inflacije. Nije moguce reci tocno koliko i kada, i da li ce biti hiperinflacije uopce. Japan je stampao masovno, a nema nikakve hiperinflacije. Tu ima vise faktora.
Sto se tice te stednje, ocito je da ona nije sva domaca…dio su stranci, dio nasi koji rade vani. Tko ovdje realno moze stediti? Jako malo ljudi. A oni koji vani fino zaraduju, tu plaisraju lovu za vecu kamatu.
Lijepo si uzme kredu za 2%, a tu stedi za 4%.
Činjenica jest da je u Americi bila velika kriza i da je kapitalizam skoro došao u pitanje. Oni su počeli štampati novac: ne izravno, nego davanjem praktički neograničene likvidnosti bankama. U tim je multiplikatorima novčane mase došlo do enormnog štampanja dolara, tako da se SAD počeo prvi i oporavljati. Svugdje u svijetu, pa i u Europi, trenutno traje natjecanje tko će brže generirati novac da bi se oporavio od krize. Na kraju će, u roku od tri do četiri godine, doći će do velike inflacije.
Time će štednja u bankama realno gubiti na vrijednosti jer tolike količine novca nikad u povijesti nisu odštampane. Banke su bile pred propašću i sada će one putem jeftinog, praktički beskamatnog kreditiranja sanirati svoje poslovanje za dvije, tri godine jer će opet plasirati novac gospodarskim subjektima uz veće kamate.
No, to će opet uzrokovati veliku inflaciju. Za pet do deset godina doći će do znatnog porasta svih cijena.
Zato treba uložiti u neku imovinu koja neće gubiti vrijednost.
Treba kupovati bitno podcijenjene dionice koje će u budućnosti rasti, skupljati ono što je jeftino po bilanci, ono što ima više gotovine u odnosu na vrijednost tvrtke.
Slažem se. Kada tada će tih 85 tona novca (otprilike težina 85 milijardi dolara svaki mjesec) će biti ipak previše i dovesti do inflatorne spirale.
Dionice su odličan hedge ali i zlato.
Normalno, moze doci do nekakvog energetskog booma ili slično gdje će se sav taj novac utilizirati pa i ne treba doci do inflacije.
Normalno da ljudi drže novac u bankama kad se u ovoj državi ništa ne isplati raditi. U banci bar dobiješ nekakvu kamatu, a ako pokreneš bilo koji biznis u HR onda te linić&company oderu navišim porezima U EU i stotinama parafiskalnih nameta!!!!
Kaže forumaš tramell kupujte podcijenjene dionice…. pa tko se usudi kupovati dionice kraj primjera koje imaš na svakom koraku kako su popušili ulagači: Ingra je bila na 400 kn, sad je na 3 kn, Magma na 240 kn, sad je na 1 kn itd… Predstečajne nagodbe na sve strane, a pojma nemaš kako će to na kraju završiti za firmu čije dionice imaš!?!? Pa investiraj onda u dionice na ZSE! Osim toga, dionice firmi koje dobro posluju uopće nisu jako podcijenjene nego su po meni fer vrednovane (ADRS, KOEI, ERNT itd.)
Uključite se u raspravu