Odluka države da smanji poticaje na stambenu štednju izazvala je nezadovoljstvo u štedionicama, posebno u onima iza kojih stoje austrijski investitori zbog bojazni da bi takav potez mogao ugroziti sustav i stotine milijuna kuna investicija. No ni austrijska štedionice nisu izbjegle rezove pa im je tijekom prošle godine zbog proračunske štednje država prepolovila poticaje.Za razliku od Hrvatske, koja je nakon deset godina ustvrdila da je sustav neefikasan, a stambena štednja ne služi za stambeno zbrinjavanje već bogaćenje na kamati, Austrija je krenula u štednju – početkom travnja prošle godine na snagu je stupio "sparpaket", odnosno rezanje proračunskih izdataka. Među srezanim stavkama tada su se našli i poticaji za stambenu štednju. Raspon rezova kretao se od 3 do 8 posto pa su poticaji smanjeni na raspon od 1,5 do 4 posto. Primjerice, na depozit od 1200 eura štediše će, umjesto 36, ubuduće dobivati samo 18 eura.

Poticaji ovise o kamatama
Dotad je Austrija godišnje trošila oko 114 milijuna eura na subvencije na stambenu štednju, koje su potom smanjene na 57 milijuna eura. Štoviše, austrijska Vlada najavila je da će se subvencije izračunavati iznova svake godine ovisno o općoj razini kamatnih stopa. U toj državi se godišnje sklopi oko milijun novih ugovora o stambenoj štednji, a procjenjuje se da će ta brojka pasti na 900.000 kao posljedica nižih poticaja. Iako takav potez nije donio oduševljenje među austrijskim štedionicama, one su usprkos tome uspjele ostvariti plan za prošlu godinu ponajviše zahvaljujući pojačanom marketingu. Osnovna poruka štedišama bila je da usprkos manjim poticajima, stambena štednja i dalje ima svojih prednosti, no potez će zasigurno utjecati na njihovu profitabilnost.

'Nećemo zatvoriti vrata'
U domaćim štedionicama kažu da unatoč praktičnom odustajanju države od instituta stambene štednje ne namjeravaju zatvoriti svoja vrata. U Raiffeisenu su najavili da će se tijekom 2013. godine jače konsolidirati što će značiti smanjenje broja zaposlenika te iskorištavanje sinergijskih efekata poslovne suradnje s istoimenom bankom koja joj nije vlasnik. U Wüstenrotu su rekli da će unatoč smanjenju poticaja nastaviti provoditi dugoročnu poslovnu politiku i zadržati tržišnu poziciju. Iz obje štedionice kažu da su svjesni teške gospodarske situacije u kojoj svaki segment društva mora podnijeti dio tereta konsolidacije javne potrošnje i cjelokupnog gospodarstva. Razočaravajuća je, kažu, činjenica da se odluka donijela na temelju ne štednje, već analize o neefikasnosti sustava za koji je kriva država. Bankama, koje su vlasnice štedionica, ne odgovara razvijati štedionice i podizati kreditni portfelj što država zna i tolerira od kad je sustav uspostavljen jer ovisi o njihovom financiranju, kažu naši sugovornici.