Europska komisija ubrzano radi na pripremi prve Strategije za startup i scaleup poduzeća. Već krajem ožujka u Bruxellesu će biti organiziran Policy Hackathon s raznim dionicima iz država članica Europske unije. Marijana Šarolić Robić, potpredsjednica CroStartupa, udruge koja na nacionalnoj razini radi na unaprjeđenju domaćeg startup ekosustava, kaže da će ona i Hajdi Ćenan, predsjednica udruge, sudjelovati na tom sastanku. Prema komunikaciji koju je objavila Europska komisija Strategija bi trebala biti donesena već u drugom kvartalu ove godine, odnosno u lipnju dok bi već u drugoj polovici godine trebala krenuti njena implementacija.

Donošenje ovog dokumenta, kao i identifikacija startupa – mladih, razvojnih i inovativnih poduzeća koja tek trebaju izrasti u pravi biznis – kao ključnih u jačanju europske konkurentnosti, Šarolić Robić ocjenjuje izrazito pozitivnim i značajnim pomakom na europskoj razini, kao što je uostalom bilo i imenovanje povjerenice za startup poduzeća, istraživanje i inovacije.

Ograničenja i rješenja

Kako objašnjavaju iz same Komisije, startupi i scaleupi ključni su pokretači inovacija, a one su preduvjet za jačanje europske konkurentnosti po kojoj, posebno što se tiče novih tehnologija, Europa zaostaje za SAD-om i Kinom. No, oni se danas u Europi suočavaju s brojnim preprekama.

“Osnivanje i rast tvrtki u Europi trenutačno je otežano tržišnom fragmentacijom, ograničenjima u pristupu rizičnom kapitalu te nedovoljnim potporama inovacijama. Strategija EU-a za startup i scaleup poduzeća identificirat će sve prepreke koje stoje na putu njihovom rastu i razvoju. Krenut će od poboljšanja veze između sveučilišta i poduzeća stvarajući bolje uvjete za komercijalizaciju patenata. Otklonit će barijere koje ometaju pristup tržištu rizičnog kapitala, riješiti problem fragmentiranog tržišta, ograničene dostupnosti i mobilnosti talenata i kvalificiranih radnika kao i nedovoljne podrške inovacijama” ističu iz Europske komisije.

Mjere koje bi trebale pridonijeti jednostavnijem poslovanju mladih, inovativnih poduzeća na jedinstvenom europskom tržištu trebale bi biti predložene kroz “28. režim”, koji bi trebao biti donesen do kraja ove, ili početka 2026. godine.

“Prijedlog 28. režim će pojednostaviti postojeća pravila, uključujući važne aspekte zakona o trgovačkim društvima, insolventnosti, radne snage i poreznih zakona te će biti smanjeni troškovi bankrota. Inovativne kompanije će moći uživati u prednostima jedinstvenog seta pravila bez obzira na to gdje investiraju i posluju”, poručuju iz Europske komisije.

No, startupe ne muči samo fragmentirano tržište već i komplicirana i opsežna regulativa. Marijana Šarolić Robić upozorava da trenutačno pitanje tehnologije u EU uređuje više od 100 raznih propisa. “Ne treba niti govoriti koliko je teško startupu zadovoljiti sva ta pravila i biti s njima usklađen. Upravo taj teret neusklađenosti otežava pokretanje poduzeća i pretvaranje ideje u poslovni pothvat”, kaže odvjetnica i aktivna mentorica startupa.

Novi financijski programi

Veliki problem je i pristup rizičnom kapitalu. Primjerice, EU poduzeća prikupe samo pet posto ukupnog svjetskog venture kapitala, dok ona iz SAD-a uzmu 52 posto, a kineska 40 posto. Trebala li onda čuditi da oko 60 posto svjetskih scaleupa (mladih rastućih poduzeća) sjedišta imaju u Sjevernoj Americi, a samo 8 posto u EU-u.

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Promo

Optika Anda krenula u novo poglavlje: Fokus na učinkovitost, mlade talente i inovaciju

Iz Europske komisije navode da rade na stvaranju prikladnijeg financijskog okruženja za mlada poduzeća i to u sklopu Unije štednje i investicija (Savings and Investments Union). Usto, najavljuju da će s EIB-om i privatnim ulagačima raditi na razvoju TechEU investicijskog programa.

Nove mjere trebale bi olakšati i dolazak do talenata i kvalificiranih radnika, što je problem s kojim se Hrvatska još uvijek ne suočava, kaže Šarolić Robić, jer smo jeftiniji od drugih zemalja i imamo bolje talente. “No, pitanje je koliko će dugo takva situacija trajati”, upozorava, dodajući da su svi problemi s kojima se suočavaju startupi na razini EU-a ujedno i oni koji muče domaće mlade tvrtke s jednom iznimkom.

“Domaći startupi suočavaju se s teretom malog tržišta. Ono je odlično za dokazivanje koncepta, no premalo za opstanak. Oni koji žele preživjeti, nakon dokazivanja koncepta, moraju otići na velika tržišta zemalja EU-a, poput Francuske, Njemačke ili Poljske, ili izvan granica EU-a”, ističe Šarolić Robić.

Navodi i da će uspjeh Strategije, kao i uvijek, biti u provedbi. “Ključno je dobro definirati strategiju te jasno odrediti kratkoročne i vidljive ciljeve te ih mjeriti, vraćati i iterirati. Moramo raditi “startupovski”, odnosno brzo reagirati”, kaže.

Brzina će u konačnici biti ključna jer tehnološke promjene i konkurenti neće čekati. Činjenica da si je Komisija zacrtala vrlo kratke rokove donošenja Strategije i dokumenata koji će omogućiti njezinu provedbu dobar je znak. “Europljani se ne smiju omalovažavati. Imamo važnu tradiciju i jako puno toga za dati te se moramo ujediniti i međusobno podupirati oko važnih stvari”, zaključuje potpredsjednica CroStartupa.