Splitska banka nedavno je povisila kamate na stambene kredite. S druge strane, Zagrebačka banka uvela je čiste kunske kredite, a Hypo banka je uvela stambene kredite vezane uz švicarski franak kako bi privukla klijente. Stambeni krediti, najrašireniji među svim oblicima zaduživanja, i dalje bilježe rast u ukupnim kreditima. Tako su u ukupnom rastu kredita najbrže u protekloj godini rasli upravo stambeni krediti, po stopi od 35 do 36%. Već neko vrijeme Hrvatska narodna banka upozorava da bi moglo doći do rasta kamata na popularne “stambenjake”. HNB želi ograničiti plasmane banaka i smanjiti zaduženost. No, iako se dosta govorilo o povećanju kamata, jedino se Splitska banka odlučila na tu mjeru. Neke druge banke, novim su ponudama i proizvodima stambene kredite učinile još pristupačnijima svojim klijentima. Tako je sve veća popularnost kunskih kredita. Sve ih više banaka ima u svojoj ponudi, a one koje nemaju, planiraju ih uvesti. Prva je kunske kredite ponudila Volksbank i od tada se bilježi porast interesa za tu vrstu kredita jer za klijenta eliminiraju tečajni rizik pa može sa sigurnošću utvrditi iznos rate koju će otplaćivati. Osim toga, kunski stambeni kredit najčešće se realizira bez jamaca i depozita i to na duljii rok otplate. Za ove kredite najčešće ne postoji gornja granica iznosa kredita, već ona ovisi isključivo o kreditnoj sposobnosti klijenta. Prema nekim prognozama, kunski će krediti upravo zbog navedenih razloga ove godine biti sve konkurentniji. Kamate na stambene kredite najmanje su kamate među bankarskim kreditima, no još uvijek su od 1 do 2% veće nego u zemljama stare EU. Uglavnom su kamate na kredite s valutnom klauzulom u eurima najveće, nešto niže su kamate na kunske kredite, dok su najniže kamate na kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima.

Ključno je pitanje prema mnogima, kako bi se toliko najavljivano povećanje kamatnih stopa odrazilo na tržište nekretnina. “S obzirom da je velika većina kupovine nekretnina financirana putem kredita, poskupljenje kapitala trebalo bi negativno utjecati na potražnju i prodaju nekretnina”, ističe Zdeslav Šantić, analitičar RBA. Podaci Ministarstva financija pokazuju da je sve manje prodanih nekretnina. Istodobno, njihova cijena raste. S druge strane, o usporavanju tržišta svjedoči i činjenica da se usporava i rast građevinske aktivnosti jer je broj izdanih građevinskih dozvola u padu. Neki smatraju da će otvaranjem tržišta velikom tržitšu EU, a posebno zbog atraktivnosti Hrvatske strancima, nekretnine i dalje rasti. Iskustvo je pokazalo da su cijene i u ostalim članicama nakon ulaska u EU bilježile rast. Hoće li do povećanja stopa doći, teško je prognozirati, kao i mogući utjecaj na cijene i potražnju za nekretninama kao i cijelu građevinsku industriju. Sve ovisi o odlukama Europske središnje banke, napominje Šantić, koja je u nedavnom dokumentu istaknula negativan utjecaj povećanja kamatnih stopa. Zbivanja na tržištu nekretnina teško je logično prognozirati. Već sad je jasno da nema pravilnosti kad su u pitanju cijene. Nelogičnost situacije najbolje pokazuje podatak da cijene rastu, iako se prodaje manje nekretnina. “Unatoč padu prodaje, investitori i dalje dižu cijene jer vjeruju da će prodati stanove i po tim cijenama”, objašnjava Tica. “Prodaja pada, a padat će i brže ako se nastavi s tvrdnjama o rastu cijena nekretnina”, dodaje. Do kada će ovaj nelogični trend trajati, teško je reći. Kupci će morati pričekati na rast kupovne moći građana ili će doći do korekcije cijena.