Analiza kamatnih stopa na depozite i kredite banaka članica Hrvatske udruge banke (HUB) pokazala je kako najpovoljnije stambene i potrošačke kredite ima Međimurska banka. Analiza pokazuje manja odstupanja od srednje razine, a približavanje prosjeku banaka u Eurozoni kao dobru pripremu za ulazak u nju. Depoziti po viđenju, odnosno kamate na tekući račun kreću se oko 0,50 posto u kunama, eurima i američkim dolarima. Najvišu kamatu od jedan posto u kunama te 0,50 posto u eurima nalazimo tako kod Hypo Alpe-Adria bank, dok najnižu kamatu na tekući račun od samo 0,15 posto bilježi samo Slavonska banka. Kod fiksnih kamatnih stopa Privredna Banka Zagreb i Slavonska banka bilježe najviše stope, i to od četiri posto na iznos od 50.000 kuna te 3,50 posto na iznos od 5000 eura.

Stambeni krediti
Najniže zabilježene kamate imaju Zagrebačka banka od 2,80 posto na 50.000 kuna, odnosno 1,15 posto na 5000 eura te na iste iznose Centar banka koja ima kamate od 2,50 posto na kune, odnosno 1,50 posto na eure. Početkom 2007. kamatne stope na stambene kredite bile su niže u Hrvatskoj nego u Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji. Razlika kamatnih stopa nešto je veća kod kredita poduzećima zbog još uvijek većih rizika u tome sektoru. Najnižu efektivnu kamatnu stopu od 5,69 posto bez depozita i statusa bilježi tako Međimurska banka koja se može pohvaliti i najnižom stopom uz depozit od 20 posto od samo 6,19 posto. Najvišu stopu bez depozita od osam posto, a s depozitom od 9,50 posto ima Karlovačka banka. Konvergencija kamatnih stopa velikim se dijelom može objasniti unutarnjim čimbenicima: snagom konkurencije i smanjenjem rizika. Jedan dio objašnjenja ipak treba pripisati vanjskim čimbenicima – činjenici da kamatne stope na kredite u Eurozoni brže reagiraju na porast referentne kamatne stope na euro te sve većem udjelu novoodobrenih kredita vezanih uz švicarski franak uz nižu kamatnu stopu. Daljnji rast referentnih kamatnih stopa na euro i franak prouzročio bi snažan pritisak na rast kamatnih stopa na hrvatskom tržištu. Međutim, dobra vijest za korisnike kredita je da analitičari očekuju smirivanje tempa rasta kamatnih stopa na svjetskom tržištu. Premda je još od početka 2006. očito da je prostor za daljnju cjenovnu konkurentsku bitku prema dolje iscrpljen, a EURIBOR raste, hrvatske banke – na zadovoljstvo klijenata, nisu podizale kamatne stope na stambene kredite. Ta se činjenica objašnjavala konkurencijom u bankarstvu i sklonošću banaka da maksimiziraju sadašnju vrijednost dugoročne dobiti, a ne kratkoročnu dobit. Međutim, jedan dio objašnjenja leži u opisanom problemu koordinacije – određivanju kamata promjenjivih po odluci uprave. Drugo objašnjenje rigidnosti prosječnih kamatnih stopa na stambene kredite u Hrvatskoj zasniva se na rastu udjela novoodobrenih kredita u švicarskim francima koji se odobravaju uz niže kamatne stope od kamatnih stopa na kredite vezane uz euro. Dva se objašnjenja međusobno ne isključuju nego dopunjuju. Kod potrošačkih kredita situacija se nešto više mijenja. Tako će kod sume od 2500 eura na tri godine otplate bez depozita i statusa najnižu kamatu od samo dva posto imati Podravska banka, dok će najvišu kamatu od čak 12,87 posto imati OTP banka.

Autokrediti
Kod nenamjenskih kredita najnižu stopu na iznos kredita od 5000 eura drži Međimurska banka (9,24 posto), a najvšu stopu od 13,72 posto tijekom tri godine dužnik će uplaćivati u Centar banci. Sami potrošački krediti najčešće su iznosom manji pa je jedinični trošak ovrhe veći. Kolaterali nisu kvalitetni kao nekretnine, a kvaliteta informacija i selekcije klijenata lošija je nego kod drugih vrsta kredita. Samo malo jeftiniji od nenamjenskih su automobilski krediti koji, iako se ne nalaze u ponudi svih banaka, imaju visoke stope. Kod auto kredita su i najizraženije razlike između najjeftinijih i najskupljih, gotovo šest posto. Najvišu stopu od 13,60 posto nalazimo tako u Podravskoj banci, dok najnižu od samo 7,62 možemo pronaći u Splitskoj banci.

HNB: Plasmani u prvom kvartalu rasli prebrzo

Plasmani banaka nebankarskom sektoru u Hrvatskoj su u ožujku zabilježili snažno povećanje, za 5,1 milijardu kuna, nakon umjerenijeg rasta u prva dva mjeseca ove godine. Na kraju ožujka ove godine ukupni plasmani banaka nebankarskom sektoru dosegnuli su 191,6 milijardi kuna, a njihova godišnja stopa rasta iznosila je 22,4 posto, podatci su HNB-a. Kako bi se porast plasmana u 2007. godini zadržao u okviru, na 12 posto, poslovne bi banke u ostatku godine trebale usporiti svoju kreditnu aktivnost žele li izbjeći obvezni upis blagajničkih zapisa HNB-a zbog prebrzog rasta kredita, upozoravaju u HNB-u.