Kreditiranje korporativnog sektora ni sljedeće godine, kao u Hrvatskoj, tako i u eurozoni, neće doživjeti ozbiljniju ekspanziju. Prema prognozama vodećih hrvatskih banaka, tijekom 2015. treba očekivati tek blagi rast plasmana poduzećima, i to u najboljem slučaju. Tako Michael Müller, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, kaže kako je plan te banke ove i iduće godine zadržati dosadašnju razinu kreditiranja, a nakon toga očekuju rast.

“Najveća teškoća u poslovanju banaka je rast rizika, odnosno bonitet klijenata koji u recesiji ne postaje bolji. Još se ne nazire poboljšanje, no sve da se uvjeti financiranja i poboljšaju, oporavak kreditiranja ovisi isključivo o stanju gospodarstva. Mala i srednja poduzeća i dalje će tvoriti najstabilniji dio potražnje za kreditima banaka”, ocjenjuje Müller. Prema podacima Hrvatske narodne banke za kraj rujna, banke su u dosadašnjem dijelu godine ukupno plasirale 89,1 milijardi kuna kredita tvrtkama, 10 milijardi kuna manje nego lani. Alen Kovač, direktor ekonomskih istraživanja Erste banke ističe da gospodarsko okruženje i dalje uvelike diktira ritam kreditne aktivnosti, s jedne strane kroz kvalitetu same kreditne potražnje, te s druge stane kroz činjenicu da veliki dio klijenata ostaje nesklon novim zaduživanjima i novim ulaganja. “U tom kontekstu zapravo očekujemo stagnaciju kreditne aktivnosti”, ističe Kovač. Iz PBZ-a su kratko poručili kako u segmentu poduzeća sljedeće godine očekuju blagi rast. Zagrebačka je banka ostala nedostupna za mišljenje. Blagi rast očekuju i banke u eurozoni, konkretno prognoziraju rast od 3,3 posto. No, stagnacija je “čarobna riječ” i u eurozoni. Naime, prognoze govore da neće biti prijeđena granica od 4,9 milijardi eura iz siječnja 2009. godine. Štoviše, tu razinu kreditnih plasmana europske banke neće prijeći sve do 2018. godine, smatra dio analitičara.