Zbog politike niskih kamatnih stopa koju provode već cijelo desetljeće, najveće središnje banke danas imaju mnogo manje prostora za odgovor na recesiju nego što su imali izbijanjem posljednje krize, ocjenjuju ugledni svjetski ekonomisti. Kako podsjeća CNN, središnje banke odlučile su se tijekom financijske krize prije više od 10 godina za dramatične i neuobičajene monetarne politike kako bi spriječile urušavanje gospodarstva.

Iznimno niske kamate 
Radi poticanja ekonomske aktivnosti kroz pojačano kreditiranje banaka srezale su kamatne stope, a potom u financijski sustav ubrizgale bilijune dolara kroz kupovinu obveznica. Desetljeće poslije, globalne središnje banke tek su dijelom započele s normalizacijom monetarne politike. Naime, negativne stope u većini razvijenih država i dalje su iznimno niske, a ponegdje su čak i negativne. Američke Federalne rezerve (Fed) polako počinju "čistiti" bilancu od nakupovanih obveznica koju su od listopada 2017. smanjili sa 4,5 na četiri bilijuna dolara, ali Europska središnja banka (ECB) i Banka Japana s tim procesom još nisu započele.

Stoga sve više ekonomista pita jesu li monetarne vlasti predugo čekale s vraćanjem kamatnih stopa na uobičajenije razine, što ih čini nespremnima na iduću krizu. "Ako budemo imali recesiju, mislim da će biti gora nego inače", smatra ugledni ekonomist Kenneth Rogoff, profesor na Harvardu i nekadašnji glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda. "Bit će mnogo teže odgovoriti", ocjenjuje Rogoff. Prognoze rasta globalne ekonomije značajno su pogoršane posljednjih mjeseci nakon što su trgovinske tenzije dovele do usporavanja rasta u državama poput Njemačke i Kine.

Iako je teško očekivati da gospodarski rast traje unedogled, potezi središnjih banaka u posljednjih 10 godina mogli bi sada ograničiti reakciju na oštro usporavanje. "Zamislite automobil koji vozi cestom punom rupa, a nema rezervnog kotača. U takvoj situaciji stvarno ne želite da vam pukne guma", slikovito je Mohamed El-Erian, glavni konomski savjetnik Allianza, opisao situaciju u kojoj su se našle središnje banke. El-Erian tvrdi kako je američki Fed – koji je prošle godine četiri puta podignuo kamatne stope – u nešto boljoj situaciji od ostalih vodećih središnjih banaka.

Međutim, trenutni raspon Fedove ključne kamatne stope od 2,25 do 2,5 posto i dalje je povijesno gledano vrlo nisko čime je prostor za njezino eventualno smanjivanje vrlo skučen. "Čak i Fed ima manje fleksibilnosti nego u prošlosti", kaže El-Erian. Ako je Fed u nezavidnoj situaciji, što onda reći za ECB ili japansku središnju banku? Ključna europska kamatna stopa je na nuli, dok stopa na depozite iznosi -0,4 posto. U Japanu su kratkoročne kamatne stope u negativnom području još od 2016. godine. "Oni su vrlo ograničeni u tome što mogu učiniti", ocjenjuje Kenneth Rogoff. 

Manje efikasan potez 
Mohamed El-Erian smatra da Fed, tehnički gledano, može opet pokrenuti otkup obveznica, poznatiji kao kvantitativno popuštanje. Međutim, takav bi potez "vjerojatno bio manje efikasan u poticanju održivog rasta", smatra taj analitičar. Europska središnja banka za sada je samo ugasila taj program prošlog mjeseca nakon što je stvorila 2,6 bilijuna eura nove likvidnosti. Banka Japana trenutno drži 5,1 bilijun dolara vrijedne obveznice u bilanci i ostaje pri poticajima dok njome kormilari guverner Haruhiko Kuroda.

Spomenimo da obveznice u bilanci vrijede više od cjelokupnog japanskog gospodarstva. No, da krivnja nije isključivo na središnjim bankama pokazuje i slučaj političkog pritiska u Turskoj i Indiji. Podsjetimo, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kamatne stope smatra "majkom svih zala" i želi vidjeti niže kamatne stope tamošnje središnje banke radi poticanja kreditiranja gospodarstva. Kritika monetarne politike ne libi se ni američki predsjednik Donald Trump.