Središnje banke mogu kupiti vrijeme u rješavanju dužničke krize u Europi, no ključnu ulogu imaju vlade, rekao je član Vijeće guvernera Europske središnje banke Benoît Coeuré u govoru na američkom sveučilištu Harvard, prenosi Reuters.

"Središnja banka može ublažiti utjecaj krize, ali potezi koje povlači ne mogu biti trajna zamjena za odlučne akcije vlada", je Coeuré. "Središnja banka može kupiti vrijeme koje je političarima potrebno za reagiranje, ali im ne može kupiti dovoljno vremena da uopće ne reagiraju", pojasnio je Coeure. Kriza u eurozoni donijela je posebne probleme pred periferne članice u posljednje tri godine. Građani su umorni od mjera štednje i sve glasniji u nastojanjima da se okončaju mjere uravnoteženja budžeta. To najbolje oslikava situacija u Italiji gdje su građani svoje nezadovoljstvo jasno izrazili na izborima pa je vrlo mala šansa da se formira Vlada sklona reformama. Međutim, alternative reformama koje će uspostaviti održive javne financije nema, naglasio je Coeuré. Jedan od izazova u rješavanju krize je činjenica da prosječni građanin ne osjeća povezanost s vodstvom EU.

"Ljudi se općenito osjećaju odvojeni od procesa donošenja odluka i pitaju se da li njihov glas uopće čuje. Obično ne znaju tko ih predstavlja u Uniji. Je li to njihov premijer? Je li to član parlamenta? Je li to lokalni predstavnik? Oni to ne znaju. Umjesto toga vide proces koji kontrolira elita bez prave demokratske vjerodostojnosti", rekao je Coeuré. Istaknuo je da je upravo to posljednje predstavlja problem jer je pritisak na rezanje troškova zategnuo odnose unutar članica Unije te generacija. O rješenju, međutim, nije želio spekulirati. "Zasigurno nije uloga ECB-a da propisuje rješenje tog problema. To je očito u potpunosti političko pitanje", zaključio je Coeuré.