Hrvatska narodna banka objavila je Godišnje izvješće za 2023., no kad je riječ o samom financijskom izvješću HNB-a, ono je raspravljeno već na sjednici Savjeta u ožujku.

Tako je već dva i pol mjeseca poznato i da će ove godine iz središnje banke slijedom ostvarenih prihoda i rashoda izostati uobičajena uplata glavnine dobiti u državni proračun. Uz značajan porast i prihoda i rashoda u konačnici je HNB prošlu godinu zaključio s “s nulom”.

Istodobno je većina središnjih banaka europodručja kao rezultat monetarne politike Europske središnje banke iskazala gubitak. Vezano uz kamatnu politiku ESB-a, pak, državni je proračun na račun depozita države kod HNB-a uprihodio zapravo dvostruko više nego lani po osnovi transfera 80 posto dobiti HNB-a iz prethodne godine. Državi je na njezine depozite proslijeđeno 113 milijuna eura.

Višak likvidnosti
Naravno, s obzirom na razmjere dnevnih viškova likvidnosti bankama je na ime prekonoćnih depozita kod središnje banke isplaćen i znatno veći iznos kamata, ukupno gotovo 480 milijuna eura.

Ti su troškovi porasli zbog zaoštravanja monetarne politike koje se provodi podizanjem ključnih kamatnih stopa, a koje na jednaki način primjenjuju sve nacionalne središnje banke Eurosustava, objašnjavali su u HNB-u. U cilju obuzdavanja inflacije, naime, ESB je povećao ključne kamatne stope za 4,5 postotnih bodova, pri čemu je s posljednjim povećanjem (u rujnu 2023.) depozitna stopa dosegnula četiri posto.

Istodobno, lani su u okviru upravljanja financijskom imovinom (koja je prije ulaska u europodručje uglavnom imala ulogu međunarodnih pričuva) značajno porasli i kamatni prihodi, s 285 na 879 milijuna eura. Inače, u posljednja dva desetljeća HNB je mahom iskazivao višak prihoda nad rashodima, a “minus” je u tom razdoblju iskazao u samo četiri godine.

Prošlogodišnje izvješće o radu središnje banke umnogome je obilježeno ulaskom Hrvatske u eurozonu. To je, uz ostalo, donijelo i važne promjene u načinu funkcioniranja središnje banke. Najvažnija promjena pritom se odnosi na njezino uključivanje u utvrđivanje i operativno provođenje zajedničke monetarne politike europodručja.

Guverner HNB-a Boris Vujčić postao je 1. siječnja 203. član Upravnog vijeća ESB-a koje utvrđuje zajedničku monetarnu politiku, dok HNB kao nacionalna središnja banka tu politiku provodi unutar hrvatskoga financijskog sustava. Tako je guverner Vujčić, kojemu se bliži istek drugog mandata na čelu HNB-a, i u uvodu izvješća za 2023. ponovio kako je “euro donio sve koristi koje smo najavljivali i očekivali”.

Nestala većina mjenjača
Godišnje izvješće HNB-a, već uobičajeno, uključuje pregled aktivnosti u niz područja njegove nadležnosti, od monetarne i makrobonitetne politike i financijske stabilnosti do supervizije, poslovanja banaka, platnog prometa i zaštite potrošača.

U izvješću za 2023. dodatno je naglasak stavljen na aktivnosti na uspostavi Ureda za nadzor subjekata u kupoprodaji neprihodonosnih kredita (zbog promjena regulative u tom području), kao i na, primjerice, FinTech i centralnobankarski digitalni novac.

Isto tako, u izvješću se ističe i projekt osnivanja Moneterre – Muzeja novca HNB-a, jer je HNB jedina središnja banka europodručja koja nema prostor u kojem bi građani mogli od nacionalne središnje banke saznati što je novac, kako se vodi monetarna politika, tko i kako nadzire banke i što građani trebaju znati da bi donosili što bolje osobne financijske odluke.

Uz ostalo, u izvješću saznajemo npr. i da je uvođenje eura rezultiralo svođenjem broja ovlaštenih mjenjača na četvrtinu onog u godini uoči prelaska na euro (s 1065 pao je na 290). Kad je pak riječ o broju zaposlenih u središnjoj banci, na kraju prošle godine bilo ih je 744 ili jedan posto više nego godinu prije.