Ovogodišnji spektakularni rast Bitcoina ponovno je pokrenuo dilemu na Wall Streetu: koliko bi daleko investicijske banke trebale ići u podržavanju prikupljanja kapitala vezanog uz kriptovalute?
Još nedavno, banke su kriptovalute držale na distanci jer taj je sektor imao reputaciju nečega rizičnog, a čelnici banaka glasno su ga prezirali.
Jamie Dimon, direktor JPMorgana, nazvao je bitcoin “prevarom” i “Ponzijevom shemom”. Regulatorni strahovi dodatno su pogoršali situaciju. Poslovi s kriptovalutama bili su prepušteni manjim investicijskim bankama.
No, vremena su se promijenila. Odobrenje Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC) za bitcoin ETF-ove u siječnju 2024. označilo je prekretnicu. Štoviše, izbor Donalda Trumpa najavljuje možebitan pomak prema SEC-u koji je tolerantniji prema kriptovalutama, što je u kontrastu sa stavom kakav prema kriptoindustriji gaji predsjednik SEC-a Gary Gensler.
Kako je obim poslova vezanih uz kripto rastao, rasla i lista osiguravatelja. Investicijske banke Barclays i Citigroup ove su godine predvodile više ponuda konvertibilnih obveznica za bitcoin investitora MicroStrategy. Goldman Sachs prikupio je novac za Applied Digital, operatera podatkovnih centara koji služi bitcoin rudarima. JPMorgan je osigurao velike konvertibilne obveznice za bitcoin rudarskim i infrastrukturnim tvrtkama poput Core Scientifica, Mare i Irena, piše Financial Times.
I dok banke raspravljaju o tome hoće li se u potpunosti posvetiti ovom sektoru ili će se iz njega povući, ključno je pitanje: mogu li zakonski ispravno obraditi poslove u kripto sektoru, pokriti sve rizike i smatrati odrađeni posao dovoljno sigurnim ili je možda previše rizično povezivati se s industrijom koju mnogi smatraju visoko spekulativnom i nesigurnom?
Odgovor nije jednostavan jer podrazumijeva spektar koji odražava toleranciju na rizik i strateški pogled svake banke. Također, nije jasno treba li sve tvrtke povezane s kriptovalutama gledati jednako. Kriptoburza poput Coinbasea može imati drugačiji profil rizika od bitcoin rudara ili pak MicroStrategyja, tvrtke specijalizirane za analizu podatka. Čak i među sličnim tvrtkama, reputacijska pitanja variraju.
Razmotrite slučaj MicroStrategyja i njegovog suosnivača Michaela Saylora. Bez priznanja krivnje, i kompanija i suosnivač riješili su tužbu koje je protiv njih podignuo SEC 2000. godine zbog lažiranja financijskih izvještaja, kao i tužbu za poreznu prijevaru iz lipnja 2024. oko koje su se za velik novčani iznos nagodili s glavnim tužiteljem Distrikta Columbia.
Takav obrazac poslovanja obično natjera menadžment financijskih institucija na dodatni oprez pri odabiru klijenata, no čini se da su Barclays i Citigroup pažljivo razmotrile svoje poslovne poteze.
Tu su i specijalizirane akvizicijske tvrtke, poznate kao SPAC-ovi. Nekada ih je nekoliko velikih banaka smatralo prevelikim rizikom, no Wall Street ih je prihvatio tijekom booma 2019.-2021. godine. Ipak, sredinom 2022. banke su se brzo povukle, suočene s porastom reputacijskih briga. Podizanje kapitala putem kriptovaluta ima sličan karakter. Riječ je o nestabilnoj granici na kojoj banke jure velike naknade i tržišni udio, istovremeno se pripremajući na mogući reputacijski udarac.
Uključivanje kriptosegmenta u poslovanje neke financijske institucije donosi mnoge izazove. Rizik od tužbe je velik, a pravna služba neke banke stalno mora brinuti: “Hoćemo li biti tuženi ako ovo propadne?” Medijska pozornost također predstavlja ozbiljan rizik; nitko ne želi da njihova tvrtka završi na naslovnicama novina u negativnom kontekstu.
Ipak, rizik nije jedini faktor. Važne su i provizije, a na tržištu kapitala vezanom za bitcoin, one su trenutačno izuzetno visoke.
Prema podacima International Financing Reviewa, više od 13 milijardi dolara konvertibilnih obveznica povezanih s kriptovalutama izdano je 2024. godine, pri čemu je većina plasirana u posljednjem kvartalu. To predstavlja bazen provizija koji se procjenjuje na najmanje 200 milijuna dolara. Ponuda MicroStrategyja od 21 milijardu dolara za kapital donosi proviziju od dva posto za banke koje upravljaju prodajom. Takav potencijalni prihod, reputacijske brige ipak stavlja u drugi plan.
Postoji nepisani kodeks ‘respektabilnosti’ u bankarstvu. Suradnje s određenim industrijama, odbacuju se, čak i ako su potpuno legalne. Kompanijama koje se bave uzgojem kanabisa izazovno je uvjeriti velike banke da podrže njihovo poslovanje. Ta nevoljnost nije ukorijenjena u moralnoj osudi; riječ je o čistoj percepciji. Bankari znaju da određeni poslovi privlače više negativne pažnje nego što vrijede.
Međutim, kada nekoliko banaka ‘prelomi’, pritisak na ostale raste. Sigurnije je djelovati u grupi; a ako nešto pođe po zlu, nijedna banka nije pojedinačno na udaru. Natjecateljski instinkt tu također igra ulogu. Nijedan bankar ne želi objašnjavati šefovima zašto nije ispunio budžetske ciljeve ili zbog čega je pao na rang-listama koje prate uspjeh u postizanju tržišnih ciljeva.
Hoće li neka banka poslovati s kriptoindustrijom ovisi o tome koliko je spremna balansirati između pravne izloženosti, medijske reakcije, regulatornih rizika i konkurentskih pritiska. Kako bitcoin prelazi s margine u mainstream, velike banke, korak po korak, sve više ulaze u kriptoarenu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.<p>Niste spomenuli možda i največu vijest i pravi razlog zašto je BTC prešao 100 tisuća i zašto se sve više spominje da će brzo i preko 200. Trump je najavio da će USA osim zaliha zlata uskoro imati i nacionalne zalihe BTC-a! Da, da Amerika država će kupovati BTC i puniti nacionalne zalihe! NA to mirno neće gledati Kina i Rusisa ili Indija pa će i oni … Tu dolazimo do Saylora i njegove ponzi firme koji želi što prije imati zalihu od 1 milijuna (sad su blizu 50% toga), a zašto ponzi – zato što taj njegov MicroStrategyja posluje na način da ulagaći kupuju dionice, a on onda prodaje sve u ogromnim količinama i kupuje BTC. Kad proda sve onda traži da se podupla broj dionica gdje je on opet vlasnik ogromne većine i nastavlja prodaju te kupnju BTC-a. Investitori kupuju dionice i konstantno gledaju ognomne padove koje sam vlasnik uzrokuje.</p>
Uključite se u raspravu