Korona kriza je dovela do velikih promjena u financijama, gospodarstvu i društvu te smo svjedoci da građani koji prije nisu koristili bankomate danas kupuju online i plaćaju internetskim bankarstvom, rečeno je na panelu “Odgovor financijskog sektora na novu krizu” u sklopu konferencije “Zagreb – bankarsko i financijsko središte u novom normalnom” u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu. Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe ističe da je ova kriza nova prilika za tržište kapitala.

Nove tehnologije – prilika i rizik

“Vidjeli smo već u krizi 2008.-2009. da su tvrtke koje su imale problema s financiranjem dotad u krizi bile najjače na udaru jer se krediti moraju vraćati. S druge strane, one koje su se zaduživale na tržištu kapitala su bile otpornije. Promjene u financijskom sektoru su spore, no korona je ubrzala mnoge stvari.

Poseban problem su mala i srednja poduzeća koja ne zadovoljavaju uvjete za burzu, a kapital koji bi prikupila tako bio bi puno povoljniji od kredita. Zbog toga bi trebalo osnovati specijalizirani fond koji bi bio izuzetak na tržištu kapitala i koji bi omogućio ulaganje u MSP”, kaže Ridzak. Nove tehnologije uvijek su prilika, ali i rizik.

“Na tržištu ima sve više online usluga koje su možda prije bile nedostupne ili manje dostupne. Kad su u pitanju regulatori i digitalizacija, tu je pitanje preciznosti i regulative da se pouzdano utvrdi tko je što i kad napravio.

Elektronički potpis je tu napravio puno, no pitanje je koliko trgovačka društva to koriste. U EU je to već davno razvijeno gdje vi, npr. u digitalnoj banci poput Revoluta možete videoidentifikacijom otvoriti račun i verificirati transakciju, dok domaće banke to još ne omogućuju”, naglašava Ridzak.

Vančo Balen, član Uprave Croatia osiguranja, ističe da su velike tvrtke u svakoj krizi otpornije u odnosu na male poduzetnike jer ipak imaju neke rezerve i planove, dok se mali snalaze od tjedna do tjedna.

“Ova kriza je velika prilika, ali i odgovornost da se poduzme što se može i mora. Korona će jednog dana završiti i onda će se mnoge stvari krenuti nadoknađivati. Prilike se moraju prepoznavati kako bi gospodarstvo što prije krenulo u pravom smjeru”, ističe Balen.

Dodaje da je osiguranje vrlo regulirana industrija i od ulaska Hrvatske u EU je prošlo niz promjena. Stoga ne vjeruje da će korona donijeti neke velike regulatorne zahvate u ovom segmentu, no svjestan je da će svakako ukazati na neke pukotine i da će se poraditi na njihovom ispravljanju.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, također je svjesna da je novac s tržišta kapitala najjeftiniji novac, no da u Hrvatskoj ljudi još burzu vide kao nešto komplicirano.

“Gotovo sve tvrtke u tri najveća rizika svojeg poslovanja ističu financiranje. Ako planirate rast 5-10% godišnje, onda to možete financirati i iz vlastitih sredstava ili kredita, no ako se radi o nekoj većoj ekspanziji, onda je bez tržišta kapitala to teško, ili gotovo nemoguće”, ističe Gažić.

Prilagodba je neophodna

Dodaje da im korona nije bitno promijenila tehnologiju poslovanja jer su burze već dugo vremena tehnološke platforme koje dosta brinu o svojoj kibernetičkoj sigurnosti zbog brojnih hakerskih prijetnji. No, izgledno je, kaže, da će se puno toga promijeniti kod njihovih partnera i klijenata koji će sve više naloga i verifikacija zadavati digitalno.

“Prije koju godinu su velika priča bile i kriptovalute i postavljalo se pitanje hoće li one uništiti financijsko tržište kakvo poznajemo. Danas vidimo da to ipak nije još zaživjelo, čak bih rekla da je i zamrlo pa su i regulatori i tržište ostali malo inertni.

Kriptovalute imaju još puno rizika – tu se vrti novac za koji je često teško utvrditi porijeklo. Isto tako, kad kupujete vrijednosni papir, iza njega stoji neka vrijednost, koja naravno može varirati, no kod kupnje kriptovaluta su oscilacije i opasnosti puno veće”, naglašava Gažić.

Andrija Hren iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), upozorava da izlistane kompanije na burzi moraju biti određene veličine i zadovoljavati još neke uvjete tako da su regulatorne odrednice tu dosta stroge, ali da bi se tu moralo nešto promijeniti kako bi veći broj hrvatskih tvrtki, posebice onih manjih, mogao doći do jeftinijeg financiranja na tržištu kapitala. I on smatra da bi se za tu namjenu trebao napraviti jedan poseban fond.

Ukazuje i na zanimljiv trend na najrazvijenijim tržištima kapitala, npr. u SAD-u, gdje burze bilježe rekordno visoke indekse čak i u koroni, a istovremeno kompanije koje posluju na tom tržištu i ne stoje baš najbolje.

Svi panelisti su se složili da će korona kriza završiti, a da gospodarstvo mora biti spremno za izazove nakon nje. Andrija Hren očekuje gospodarski rast naredne godine jer smo na poprilično niskim bazama, a o nekom povratku na 2019. je zasad teško govoriti.

Ivana Gažić očekuje da će narednih šest mjeseci biti epidemiološki puno zahtjevnije nego što je bilo u prvoj polovici godine, no vidi da se gospodarstvenici lagano prilagođavaju situaciji i trendovima.

Tomislav Ridzak očekuje da će korona promijeniti neke stvari u financijama, gospodarstvu i društvu te je nužna prilagodba jer povratka na staro više nema, kao što nije bilo niti nakon 2008. godine.

Vančo Balen ističe da su i u osiguranju, gdje su mnoge stvari bile nezamislive bez izravnog kontakta, poput procjena šteta na automobilima, danas u velikoj mjeri digitalizirane i ljudi su to prihvatili.