Dok se čeka finalizacija plana za dokapitalizaciju španjolskoga bankarskog sustava, nema baš jamstava da ta zemlja u jednom trenutku neće zatražiti europsku pomoć. Tim je riječima analitičar londonskog Monumentum Securitiesa Marc Oswald komentirao dramatičan porast troškova zaduživanja Španjolske na aukciji državnih obveznica na kojoj se vlada Mariana Rajoya zadužila za gotovo tri milijarde eura, s rokom vraćanja od dvije, pet i sedam godina.

Nakon što je objavljeno da su na toj aukciji kamate iznosile od 6,5 do gotovo sedam posto, prinosi na desetogodišnje obveznice te države automatski su ponovno premašili sedam posto. Riječ je o razini zbog koje su Grčka, Portugal i Irska bile prisiljene zatražiti “bailout”. Kada su u pitanju kamate na petogodišnje obveznice, one su dosegnule najviše vrijednosti od 1996. godine. Neposredno nakon aukcije pala je vrijednost eura, a u crveno je ušao i madridski burzovni indeks IBEX 35, ali se poslije ipak oporavio. Sve se ovo događa u izuzetno osjetljivu trenutku za Španjolce kojima je vlada u petak priopćila da će se morati nositi s još većim rezovima teškim 65 milijardi eura u iduće dvije godine. Iako je u parlamentu zemlje, u kojoj je stopa nezaposlenosti dvostruko veća od prosjeka EU, ministar financija pravdao nove mjere štednje riječima kako “nije bilo drugoga izbora”, narodu je to slaba utjeha. Prosvjedi ne prestaju ni nakon što su rudari premijeru poručili da će se u Madrid vratiti, ali s dinamitom umjesto transparenata.

Poruka iz EK

‘Novac isključivo bankama’
U Europskoj komisiji reagirali su na napise u španjolskim medijima da će se, ostane li išta od planiranih 100 milijardi eura pomoći španjolskim bankama, novac iskoristiti za kupnju državnog duga. “Novac koji je eurozona namijenila za dokapitalizaciju bankarskog sektora u Španjolskoj može se koristiti samo za tu svrhu, a ne za bilo koju drugu”, rekao je novinarima glasnogovornik Simon O’Connor.