Agencija Standard & Poor’s potvrdila je u petak rejting Hrvatske ‘BBB+/A-2’ te poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, procijenivši da će gospodarstvo u 2023. rasti snažnije nego u većini članica eurozone. S&P je u srpnju lani poboljšao rejting na ‘BBB+/A-2’ nakon što je Vijeće EU-a službeno potvrdilo odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu.

Ističu da zahvaljujući stabilnom rastu turizma, koji sve više nadopunjuju ulaganja u proizvodne kapacitete, hrvatski BDP u ovoj godini zaostaje za prosjekom EU-a 27 posto. Prije deset godina zaostajao je 40 posto. BDP bi trebao u ovoj godini porasti 2,5 posto, umjesto 1,7 posto koliko su prognozirali u ožujku.

Rastu bruto plaće
Bruto realne plaće rasle su zahvaljujući situaciji na tržištu rada pa je osobna potrošnja nadmašila očekivanja. Solidan rast BDP-a Hrvatska bi trebala bilježiti i u srednjem roku, prosječno 2,6 posto godišnje do kraja 2026., a ulaganja iz EU fondova trebala bi amortizirati eventualne oscilacije proizišle iz varijacija u broju turista.

Uspješna provedba programa za oporavak i otpornost mogla bi otvoriti prilike za jačanje otpornosti gospodarstva i proizvodnih kapaciteta, a institucionalni napredak omogućiti bolju produktivnost i poslovno okruženje te efikasniji javni sektor i pravosuđe čim bi ubrzalo približavanje prihoda prosjeku EU-a.

Kratkoročni rizici proizlaze iz pogoršanog raspoloženja potrošača u kontinentalnoj Europi. “Hrvatska izvozi gotovo 25 posto robe u Njemačku i Italiju pa je ranjiva na ekonomske trendove u tim ključnim trgovinskim partnerima”, navode u S&P-u. Ističu i strukturni problem pada broja stanovnika, posljedično i nestašicu radne snage, posebno u građevinskom sektoru i turizmu.

Procjenjuju da će tržištu rada trebati 200 tisuća stranih radnika, oko pet posto stanovništva. U prednosti ubrajaju diversificiranu nabavu energije i goriva u proteklih godinu i pol, zahvaljujući terminalu za ukapljeni plin na Krku i “poodmakloj” fazi prijelaza na nabavu nafte morem.

Očekuju da će Vlada nastaviti s programom reformi, osigurati značajno financiranje iz EU-a i ustrajati u štednji kako bi postupno “vratila proračunski prostor izgubljen u pandemiji”. Dug opće države trebao bi iznositi 64,6 posto BDP-a u 2023. i pasti prema 62,3 posto u 2024., a u 2026. spustiti se ispod 60 posto BDP-a.

Skromni deficit
Proračunski deficit trebao bi u ovoj godini iznositi “skromnih” 0,7 posto BDP-a zbog povećanja prihoda od PDV-a i ukidanja potpora iz 2021. koji će zasjeniti stavke potrošnje, poput indeksacije mirovina i socijalnih davanja. U 2024. manjak će porasti na 1,8 posto, ali će se u iduće dvije godine zadržati ispod razine od dva posto BDP-a.

S&P navodi da bi mogli poboljšati izglede rejtinga u idućih 12 mjeseci “bude li ekonomska otpornost sačuvana, poduprta produbljivanjem integracije u Europu i ako omogući institucionalna poboljšanja u pravosuđu, obrazovanju i poslovnom okruženju”.