Talijanski Corte del Conti, institucija koja ima Ustavom propisanu ulogu braniti javne financije i pravni sustav, optužila je agenciju za dodjelu kreditnog rejtinga Standard & Poor's da je vjerojatno postupala nezakonito u snižavanju talijanskog rejtinga. Naime, Corte del Conti tvrdi da agencija prilikom snižavanja rejtinga u obzir nije uzela bogatu talijansku kulturnu povijest.
Zbog toga, tvrde Talijani, agencija S&P bi mogla isplatiti odštetu od nevjerojatnih 234 milijardi eura. Potencijalno gigantska tužba, koju je S&P odbacio tvrdeći da je neozbiljna i neutemeljena, tiče se cijelog niza smanjenja talijanskog rejtinga tijekom najjače krize u eurozoni 2011. godine.
U obavijesti koju su poslali agenciji S&P, Corte del Conti napisao je da S&P nikada u svojim objašnjenjima rušenja rejtinga nije istaknuo talijansku povijest, umjetnost ili krajolik koji su svjetski poznati i priznati te temelj talijanske gospodarske snage. Detalji tužbe protiv S&P-a, ali i ostalih agencija Moody's i Fitch bit će objavljeni idućega tjedna, piše Financial Times.
Bez obzira hoće li tužba biti podignuta, dramatična prijetnja ove talijanske institucije odražava ljutnju koja je zavladala u europskim političkim krugovima prema rejting agencijama i njihovoj ulozi u rušenju tržišta. A odšteta od 234 milijarde eura koju bi eventualno Corte del Conti tražio, daleko je najveća od svih tužbi koje su agencije za kreditni rejting dobile tijekom financijske krize. Primjerice, SAD je protiv agencije S&P pokrenuo građansku tužbu tešku pet milijardi dolara.
SAD tvrdi da je agencija lažno napuhala rejtinge CDO-ova (collateralised debt obligations) što je i uzrokovalo najveću financijsku krizu u novijoj povijesti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kreditni rejting, CREDIT RATING i/ili sposobnost vračati posuđeno, sposobnost vračati kredite, onaj u koga se ima povjerenje itd.
Naravno da je super imati skup kriterija na osnovi čega i koga imaš povjerenje u nečiju sposobnost da vrati pozajmljeno, da je sposoban vratiti kredit!!
Međutim, kako dobro primjećuje talijanska agencija „ agencija(Standard & Poor’s) prilikom snižavanja rejtinga u obzir nije uzela bogatu talijansku kulturnu povijest.“
Upravo je uzimanje u obzir „bogate kulturne povijesti“ onaj moment koji poznate agencije za procjenu rejtinga ne uzimaju u obzir. Taj moment, kulturna povijest, upravo i jeste moment koji uzimaju tkz. Naivni bonitetni modeli u obzir i upravo su oni vjerodostojniji od tkz. Statističkih bonitetnih modela kojima se poslužuju poznate bonitetne kuće. Studije i istraživanja koja su usporedila Naivne bonitetne modele sa Statističkim bonitetnim modelima, pokazale su kako su vjerodostojniji Naivni bonitetni modeli u više od 85% slučajeva ,dok su Statistički bonitetni modeli vjerodostojni svega u 45-50% slučajeva.
Inače u svojim sugestijama o kvaliteti Statističkih bonitetnih modela i njihova razumijevanja, preporućavam studirati Jeana Baudrillarda i njegove pojmove o simularkumu,hiperrealnosti itd.
Upravo ti smiularkumi i hiperrealnosti koje u svojim Izvješćima prezentiraju poznate rejting agencije, omogućava provokativnim i perverznim investitorima da izjavljuju kako su spremni pokupovati napr. „grčke otoke“ i ostala neprocjenjiva nacionalna blaga bili Grčke , bilo Italije ili koje druge države.
Uključite se u raspravu