Potaknuta rastom kreditne sposobnosti stanovništva te povećanom potražnjom brzorastuća novoeuropska gospodarstva mogla bi dosegnuti kritičnu razinu pregrijavanja ako je vjerovati istraživanju Standard & Poor’sa. Unatoč riziku pregrijavanja neka europska gospodarstava još su ocijenjena visokim ocjenama. Čak njih 12, uključujući Hrvatsku, Poljsku, Slovačku, Češku, Rusiju i Mađarsku, ocijenjeno je pozitivno, odnosno stabilnim investicijskim rejtingom (najmanje BBB). Ove su godine upgrade doživjeli Poljska i Crna Gora, a krajem prošle godine slično su prošli Kazahstan i Bugarska.

Usporavanje kredita
Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke tvrdi da se Hrvatska, kad je riječ o razvijenosti bankarskog sustava koji je umnogome zaslužan za stanje financijskog sektora, nalazi pri samom vrhu zajedno sa susjednom Slovenijom. Naglašava kako je Hrvatska svoju kreditnu ekspanziju već prošla, i to prije nego mnoge nove članice EU, koje se tek sada hvataju ukoštac te doživljavaju spomenuta “pregrijavanja”. Nadalje, smatra da će ove godine u Hrvatskoj doći do usporavanja rasta kredita na 15-ak posto s obzirom na prošlu godinu kada su se kreditni plasmani kretali oko 22,9 posto. Stojić smatra da nema opasnosti od gospodarskog pregrijavanja zemlje, no moglo bi doći do porasta drugih pokazatelja koji definiraju stabilnost unutar financijskog sektora. Neki od tih su i javna potrošnja, moguć porast socijalnih transfera pogotovo mirovina i subvencija kao udjela u BDP-u. Prekinuta je i dugogodišnja politika zamrznutih plaća te bi plaće u 2007. mogle porasti za šest posto. Stojić je napomenuo kako Vlada već sad dogovara nove koncesije o rastu plaća pri čemu se posebno misli na najavljeno povećanje minimalne plaće koje bi trebalo stupiti na snagu iduće godine. “Posebno treba pripaziti na promjenu politike plaća u javnom sektoru jer bi u tom području moglo uslijediti znatno ubrzanje. Kako takvo ubrzanje može dovesti do rasta inflacije, što ne vjerujem da će se desiti, treba biti oprezan kada je o tome riječ”, kazao je Stojić. Trend rasta i razvitka gospodarstava od 2000. godine pokazuje kako su zemlje svoj ulazak u EU prihvatile objema rukama, no možda su ipak pretjerale. Ana Mates iz Standard & Poor’sa izjavila je kako bi povećana potražnja za uvoznim proizvodima mogla zaista dovesti do gospodarskog pregrijavanja. Pet zemalja su, tvrdi, u najvećem riziku: baltičke države Estonija, Letonija i Litva, no i nove članice Bugarska i Rumunjska. Svih pet zemalja imaju dodijeljene investicijske rejtinge. Letonija i Rumunjska mogle bi proći najgore pogotovo ako se u obzir uzme 20 posto letonijskog proračunskog deficita što bi moglo dovesti do inflacije. Upravo letonijski primjer naglašava problem rastućih europskih gospodarstava gdje potražnja prerasta održivi rast unutar EU. Nekoliko je problema koji se hitno moraju zauzdati.

Opasnost na Baltiku
Riječ je o proračunskim deficitima i povećanom zaduživanju. Potreba za financiranjem velikih eksternih neravnoteža čini ravnotežu isplata osjetljivom na fluktuacije ulagačkog samopouzdanja i internacionalna stanja likvidnosti. Lars Christensen, glavni analitičar u Danske Bank slaže se da je prisutan trend pregrijavanja. “Domaća potražnja akcelerirala je diljem srednje i istočne Europe te su stoga mnoge nove članice EU u opasnosti od kolapsa. Situacija je još gora u baltičkim zemljama gdje su pokazatelji opasnosti od inflacije znatno porasli unatoč činjenici da je rast sve manje održiv”, izjavio je.

Izbori bi mogli donijeti veći deficit

Zabrinutosti zbog rizika pregrijavanja pridonosi činjenica da su se u većini promatranih zemalja u 2006. fiskalni deficiti povećali unatoč snažnom rastu BDP-a te rastućim prihodima od poreza. U pogledu fiskalnog salda Hrvatska je lani bila jedna od rijetkih zemalja (uz Poljsku i Bugarsku) koje su zabilježile smanjenje deficita. Budući da je ova godina izborna, vanjska ranjivost bi se također mogla povećati ne uslijede li dodatne fiskalne prilagodbe. Ranjivije vanjske pozicije lani su se očitovale u negativnom utjecaju komponente neto izvoza rasta BDP-a.