Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke (HNB) krajem ožujka iznosila je 138,5 milijardi kuna te je uz smanjenje na mjesečnoj razini za 10,4 milijardi kuna, odnosno sedam posto, u odnosu na kraj prošle godine bila niža za gotovo 6 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto, pokazuju podaci HNB-a.

Kako navode analitičari Raiffeisen banke (RBA), promjene u aktivi HNB-a prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive čije se udio u ukupnoj aktivi krajem ožujka spustio na 93,1 posto, što je najniži udio ino aktive u ukupnoj aktivi od siječnja 2009. godine.

Zakon prije raspuštanja Sabora

Tko sve ima pravo na nacionalnu mirovinu: Propisana su dva glavna uvjeta

“To je posljedica promjena na ostalim stavkama aktive odnosno povećanja potraživanja od središnje države budući da je HNB tijekom ožujka dvjema operacijama fine prilagodbe otkupio vrijednosne papire RH ukupnoga nominalnog iznosa 4,29 milijardi kuna te povećanja potraživanja od kreditnih institucija”, navode iz RBA.

Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem ožujka iznosile su 16,5 milijardi eura, 15,2 posto manje u odnosu na veljaču te 11,3 posto manje od početka godine.

Analitičari RBA navode da je smanjenje međunarodnih pričuva RH izravna posljedica pandemije covid-19 i popratnog gotovo potpunog zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije domaće valute, na što je HNB odgovorila intervencijama na deviznom tržištu.

Tako je tijekom ožujka središnja banka u pet intervencija na deviznom tržištu i nekoliko izravnih transakcija poslovnim bankama prodala ukupno 2,5 milijardi eura.

Prema navodima HNB-a, nešto veći pad bruto pričuva u odnosu na spomenute prodaje deviza uglavnom je posljedica niže razine ugovorenih repo poslova. Podaci središnje banke za 1. svibanj ukazuju na smanjenje međunarodnih pričuva i ispod 16 milijardi eura, to jest na 15,98 milijardi eura, ističu RBA analitičari.

ŠESTI MJESEC NIJE POSVE IZGUBLJEN

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Iz RBA smatraju da će HNB, obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom Covid-19, zasigurno ostati dosljedna u politici zadržavanja stabilnog tečaja.

Stoga u slučaju novih pritisaka na slabljenje domaće valute možemo očekivati daljnje aktivnosti na deviznom tržištu kroz prodaju deviza, kažu analitičari.

S druge strane, u slučaju potrebe, HNB ima i na raspolaganju, s ESB-om dogovorenu, liniju za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap. kojim se omogućuje razmjena kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura. Njime će, bude li potrebno, HNB moći osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima, a da se pritom ne koristi vlastitim međunarodnim pričuvama, navode iz RBA.