Gospodarstvo eurozone umjereno će rasti u prvom i drugom tromjesečju 2015., pokazalo je jučer objavljeno zajedničko izvješće njemačkog ekonomskog instituta Ifo i talijanskog i francuskog statističkog ureda. Aktivnosti bi u prvom i drugom tromjesečju trebale porasti 0,3 posto a glavni pokretač trebala bi biti domaća potražnja.
Jačanje dolara prema euru pružit će potporu vanjskoj trgovini, a potrošnja bi unatoč niskoj inflaciji trebala rasti istim tempom kao i BDP. Inflacija bi u prva tri mjeseca 2015. trebala dotaknuti dno i potom blago ojačati u razdoblju od travnja do lipnja, na prosječnih 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ključni faktori potpore rastu u eurozoni uključuju daljnje slabije eura i još dublji pad cijena nafte, koji bi trebali ojačati domaću i vanjsku potražnju. Rizik pad predstavljaju parlamentarni izbori u Grčkoj, utvrdili su u Ifou, Istatu i Inseeu. Blagi ekonomski oporavak tek će u ograničenoj mjeri poduprijeti zapošljavanje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kvantitativno opuštanje ili Quantitative easing (QE) . Što to je ?Da li je to „kupovina državnih obveznica od strane ECB-a, ili je to devalvacija EUR-a, povećanje izvoza, povećana izvozna potražnja, povećana domaća potražnja, ubrizgavanje više novca u gospodarstvo???
Ovisno o mjestu pitanja i mjestu odgovora, odmah se dade vidjeti govornika iz koje zemlje dolazi!! Na ta pitanja drugačije odgovara, nijemac, drugačije odgovara talijan, francuz i ostali. Eto nama pluralističke Europe!!!!
Nekako sam više sklon usvojiti zaključke Maria Pinesea iz Trsta, koji u svom eseju:Bankarska industrija na globalnom tržištu:osnovne karakteristike stalne evolucije, tvrdi kako se „Trenutna kriza do sada može povezati s nekim zastarjelim asimetrijama između socijalne države i modernih slobodnih svjetskih tržišta, uz nekolicinu neriješenih povezanih monetarnih pitanja.“
Uključite se u raspravu