U javnoj nabavi vrti se golem novac. U Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama Europske unije. Prema posljednjim dostupnim podacima na razini EU njezina vrijednost u prosjeku iznosi 14 posto BDP-a Unije, s tim da raspon u pojedinim članicama seže od jednoznamenkastih udjela do više od trećine BDP-a. Prema nedavno objavljenom godišnjem izvješću o javnoj nabavi za 2022. Hrvatska je po veličini tog kolača iznad prosjeka Unije. Lani je, k tome, vrijednost javne nabave porasla za čak 28 posto, sa 57,2 na više od 75 milijardi kuna odnosno gotovo 10 milijardi eura.
“Kolač” javne nabave kod nas je, barem prema medijskim odjecima, iznaprosječno percipiran i kao zona korupcije i klijentelizma. Tu percepciju svakako hrane ne baš rijetke afere čije uporište je upravo u poslovima države i privatnog sektora, iako, primjerice, prema 12 indikatora koje Europska komisija prati u području javne nabave u okviru svojevrsnog semafora praktičnog upravljanja jedinstvenim tržištem (Single Market Scoreboard) Hrvatska ukupno zapravo ispada – sasvim prosječna. U nekim elementima, poput primjerice, udjela postupaka javne nabave sa samo jednom ponudom je i nešto bolja od prosjeka (21 prema 25 posto u 2021.). Koliko to govori o dometima semafora Europske komisije, a koliko o stvarnoj slici učinkovitosti i tržišne utakmice u sferi javne nabave, može se raspredati.
Kako bilo, lani je vrijednost javne nabave porasla za čak 28 posto, sa 57,2 na više od 75 milijardi kuna odnosno gotovo 10 milijardi eura. Pritom je porast broja sklopljenih ugovora postotno porastao manje od vrijednosti, što je dijelom svakako i posljedica inflacije koja poskupljuje i robu i radove i usluge. Lani objavljeni ugovori po provedenim postupcima, naime, teški su više od 63 milijarde kuna, što je pak u odnosu na godinu prije povećanje za 35 posto. Na velik skok nabava utječu, među ostalim, i povećane nabave za projekte financirane iz EU fondova.
Iako je broj takvih ugovora (oko 3100 ugovora) bio nešto manji nego godinu ranije, vrijednost ugovora po nabavama koje se financiraju sredstvima europskih fondova u odnosu na 2021. porasla je za čak 47 posto, sa 14,4 na 21,2 milijarde kuna. Time je njihova vrijednost u ukupno objavljenim ugovorima i okvirnim sporazumima (63 milijardi kuna) premašila trećinu.
U tom segmentu očito su zastupljenije nabave velike vrijednosti na koje brojčano otpada 38 posto ugovora, ali vrijednosno 73 posto ili 46,1 milijardu kuna.
Među zanimljivijim obilježjima prošle godine je i to što se u prosjeku u odnosu na 2021. osjetno povećao i prosječan broj ponuda u postupcima JN koji su okončani sklapanjem ugovora. Preklani je po jednom postupku u prosjeku bilo 2,65 ponuda, a lani se za svaku nabavu natjecalo prosječno 3,69 ponuditelja.
Strukturno gledano, pak, nešto je porastao udjel 10 najvećih naručitelja u ukupnoj nabavi; preklani je na njih otpadalo nešto više od četvrtine ukupne vrijednosti javne nabave, a lani je vodeća desetorka u njoj participirala nešto više od trećine.
Dominantna nabava radova
Istodobno, bujanje javnih nabava donijelo je i znatno veću vrijednost poslova za male i srednje poduzetnike. S njima su lani ugovorene nabave vrijedne 36 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije 7,7 milijardi ili 27 posto više. Od ukupno nešto više od sto tisuća zaprimljenih ponuda ponuda ponuditelji iz redova MSP-a brojčano su participirali 43 posto (više od 45 tisuća), a na kraju je s njima sklopljeno nešto više od 16 tisuća ugovora odnosno deset posto više nego prethodne godine. Malima i srednjim najviše poslova dodijeljeno je u nabavi radova (21 milijarda kuna).
Trendno valja primijetiti da osjetno raste i broj odnosno vrijednost nabava kod kojih se koriste kriteriji “zelene” javne nabave. Oni su primijenjeni u nabavama vrijednim gotovo 7,5 milijardi, što je 1,8 milijardi ili 32 posto više nego u 2021. godini. Usto, zamijetan je i trend rasta broja ugovora u tzv. dinamičkom sustavu javne nabave; uspostavom takvih ugovora 2021. preklani ih je sklopljen 161, a lani su benefiti te tehnike iskorišteni kroz 864 ugovora, s tim da je njihov udjel i dalje razmjerno mali.
Istodobno, promjena nema kad je riječ o 10 najvećih naručitelja. Među njima su i prošle godine bili Grad Zagreb, Ministarstvo zdravstva, Hrvatske autoceste, Ministarstvo unutarnjih poslova, HŽ Infrastruktura te KBC Zagreb.
Promatra li se druga strana, ponuditelja, s onima iz drugih država članica Europske unije sklopljeni su ugovori vrijedni nepune dvije milijarde kuna, dok je s onima iz Hrvatske (ili registriranim u RH) sklopljeno ugovora u vrijednosti od 57,9 milijardi. Od članica EU najviše ugovora (135) sklopljeno je s ponuditeljima iz Slovenije, a slijede je Češka, Njemačka i Španjolska. Iz ostatka svijeta najviše je sklopljenih ugovora s ponuditeljima iz SAD-a, a vrijednosno najveći je iznos ugovora u toj skupini s ponuditeljima iz Kine.
Natjecateljski dijalog
Isto tako, prošlogodišnje izvješće potvrdilo je da se i dalje se najviše koristi otvoreni postupak javne nabave koji je i brojem objava i vrijednosno najzastupljeniji, dok su, po broju ugovora, najmanje korišteni natjecateljski postupak uz pregovore i natjecateljski dijalog.
Isto tako, poznat obrazac vrijedi i za kriterije odabira, predominantno je to kriterij ekonomski najpovoljnije ponude (nasuprot najjeftinije) koji je vrijednosno zastupljen čak 98,7 posto.
Hrvatska je u tom pogledu na samom vrhu EU ljestvice.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu