Središnje klirinško-depozitarno društvo (SKDD) već je gotovo četvrt stoljeća dio financijske infrastrukture u Hrvatskoj. Prema godišnjem izvješću, krajem prošle godine pružalo je usluge depozitorija za 754 izdavatelja odnosno 843 vrijednosna papira, i to ukupne nominalne vrijednosti 278 milijardi kuna i tržišne kapitalizacije od 443 milijarde.

I upravljanje sustavom za poravnanja i namiru vrijednosnih papira čini ga institucijom od sistemskog značaja za funkcioniranje tržišta kapitala.

Pored toga, tu su i usluge vezane uz korporativne akcije poput isplata dividendi, dospijeća kamata, glavnih skupština, podjela i spajanja dionica, povlačenja vrijednosnih papira, isplata za delistanja i istiskivanja, povećanja i smanjenja temeljnog kapitala, kao i npr. poslovi pohrana dionica u postupcima preuzimanja.

S obzirom na djelokrug rada, jasno je da i u pristupanju Hrvatske europodručju SKDD ima važnu ulogu. Iako su u projektu “Euro” u fokusu javnosti daleko više npr. poslovi u nadležnosti HNB-a, pripreme za taj strateški cilj Vlade već dugo zaokupljaju i Upravu SKDD-a koju protekle četiri godine predvodi Dora Matošić.

Što su trenutno glavne aktivnosti u vašoj instituciji?

Najintenzivnije radimo na projektima vezanim uz uvođenje eura kao nacionalne valute te integracije u euro platne sustave, što je i strateški projekt na razini države. Ulazak u europodručje nije samo promjena i preračunavanje jedne valute u drugu jednim klikom.

To je vrlo složen proces koji je zahtijevao i zahtijeva niz opsežnih prilagodbi, potpunu promjenu određenih procesa, implementaciju i usklađivanje informacijske tehnologije, strogih regulatornih te pravnih i procesnih prilagodbi.

Kako se koordiniraju te pripreme?

Dio smo radne grupe čiji je zadatak realizacija Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom.

Intenzivno surađujemo s Europskom središnjom bankom (ECB), Hrvatskom narodnom bankom i Hanfom u provođenju pripremnih aktivnosti za pristupanje europskom platnom sustavu Target2-Securities (T2S) i u vezi s tim na izradi modela rekonstrukcije računa vrijednosnih papira.

Početkom ljeta dovršene su potrebne radnje u vezi s licenciranjem SKDD-a po europskoj Uredbi o poboljšanju namire i o središnjim depozitorijima, CSDR. Hanfa je naš zahtjev ocijenila kompletnim.

I zahtjev našeg društva SKDD-CCP, osnovanog za prijenos poslova poravnanja transakcija financijskih instrumenata u svojstvu tzv. središnje druge ugovorne strane, ocjenjen je potpunim.

Kolegij četiri regulatora (ESMA, ECB, Hanfa i HNB) izdao je nedavno pozitivno mišljenje o ispunjavanju svih regulatornih zahtjeva, a krajem prošlog tjedna Hanfa je izdala i odobrenje za SKDD-CCP. Inače, zbog značajne povezanosti tih dviju licenci (CCP osigurava uspješnu namiru obveza koje proizlaze iz transakcija) nužno je i njihovo međusobno usklađenje.

Što znači skora potvrda Hanfe o usklađenosti s europskom regulativom CSDR?

Najznačajniji učinak tog usklađenja je implementiranje najviših standarda korporativnog upravljanja, što za SKDD i njegov položaj na tržištu znači transparentnost, sigurnost i povjerenje. Za naše poslovanje i položaj na tržištu to je općenito najvažnije.

Koje prilagodbe nameće sama konverzija vrijednosti financijskih instrumenata u eure?

One se sastoje od kombinacije internih i eksternih aktivnosti u okviru kojih SKDD s ostalim dionicima sudjeluje u izradi optimalnih zakonskih rješenja za prilagodbu tržišta uvođenju eura, a paralelno im prilagođava i svoje procese, tehnička rješenja i informatički sustav.

Cijeli proces ulaska u eurozonu zahtijevao je iznimno ozbiljan rad, s velikim brojem uključenih dionika. Na tome radimo već nekoliko godina.

Danas možemo reći da su ključni zahtjevi i prilagodbe odrađeni, a izdavanje odobrenja za rad značit će i službenu potvrdu da je SKDD licencirani europski depozitorij usklađen sa svim zahtjevima, standardima i preporukama koje ga čine institucijom koja može pružati svoje usluge na području cijele EU.

Osim jačanja i stabilnosti cijelog financijskog tržišta, sve to doprinosi i povjerenju investitora.

Kakve promjene u odnosu na sadašnji model vođenja računa nosi pristupanje SKDD-a platformi T2S, u budućnosti nezaobilaznoj i za operacije na otvorenom tržištu?

Provođenje projekta T2S u fazi je preispitivanja najprikladnijih rješenja za prilagodbu računa za potrebe spajanja na taj sustav. O konkretnim opcijama još ne bih govorila jer se još radi na utvrđivaju optimalnog rješenja.

Model središnjeg vođenja računa, vrste i strukture računa zacrtali smo si kao ključnu aktivnost za sljedeću godinu, tako da ćemo vrlo skoro moći govoriti i o konkretnim promjenama i rješenjima.

Što će to značiti za korisnike vaših usluga?

Iako se transakcije provode isključivo kroz europski sustav namire, korisnici usluga SKDD-a će se i nadalje spajati na sustave preko SKDD-a. Logično, najveći teret prilagodbe je na SKDD-u. Upravo to je područje na kojem radimo i na kojem ćemo nastaviti poduzimati sve potrebne pozadinske korake kako bi cijeli proces funkcionirao, a što se s pravom i očekuje.

Kako će se sve to odraziti na cijene usluga?

Činjenica je da su troškovi T2S sustava veliki. Vjerojatno će SKDD u vezi s tim morati prilagoditi i cjenik usluga, ali o svemu ćemo aktivno komunicirati s tržištem nakon što izradimo cjelovit pregled svih učinjenih prilagodbi sustava.

I nadzor nad SKDD-om se znatno proširuje?

SKDD je kao infrastrukturno društvo tržišta kapitala iznimno regulirano. Zasigurno smo jedan od najreguliranijih subjekata u Hrvatskoj.

Naime, naše poslovanje nadziru Hanfa i ESMA (Europsko nadzorno tijelo za tržišta kapitala) kao primarni regulatori, a spajanjem na T2S sustav dolazimo i pod nadzor ECB-a i HNB-a, sve u svrhu stalnog nadzora ispunjavanja visokih europskih standarda poslovanja na spomenutim platformama.

To za nas znači jaču regulaciju, ali ključno je da je za sudionike financijskog tržišta to dodatno jamstvo sigurnosti.

Iako je ne tako davno bilo i drukčijih ideja, država je 96-postotni vlasnik SKDD-a. Kako je kod europskih pandana?

U vlasničkoj strukturi SKDD-a Fina drži 56 posto, udjel RH je 39 posto, dok ostali tržišni sudionici imaju nešto više od četiri posto.

Kod europskih pandana obično je to kombinacija udjela državnog vlasništva i privatnog vlasništva tržišnih sudionika te još nekih infrastrukturnih društava tržišta.

Na tržištu se često čuje da bi npr. u vođenju knjiga udjelničara fondova SKDD bio brži i jeftiniji od društava za upravljanje fondovima, pogotovo manjih kojima je to velik teret. Je li to izgledno?

Već prilikom izrade Registra ETF-ova (burzovno utrživih fondova) i UCITS fondova SKDD je učinio sve potrebne prilagodbe sustava za mogućnost pružanja te usluge.

Dakle, ako postoji interes i potreba tržišta, spremni smo ponuditi i uslugu vođenja knjige udjelničara fondova. U interesu nam je svakako proširiti paletu usluga.

Domaći investitori odavno zazivaju i omogućavanje tzv. kratke prodaje dionica, short sellinga, a SKDD je i za to važna karika. Kako na to utječu procesi vezani uz uniju tržišta kapitala?

Budući da se uskoro očekuje odobrenje za rad i početak operativnog rada SKDD-CCP, očekujemo i aktualiziranje te teme na domaćem tržištu. U tom slučaju treba se napraviti rekapitulacija svih pretpostavki i zahtjeva koje to iziskuje.