Europske kompanije okrenule su se zaduživanju na tržištima kapitala i zanemarile uzimanje kredita, pogotovo onih sindiciranih. Naime, ta vrsta duga pala je na najnižu razinu u posljednjih deset godina, a to je uzrokovao pritisak na financijske institucije eurozone koje ne žele preuzimati velike rizike.

Koliko se promijenila struktura duga u ovoj godini, pokazuje podatak da je plasman sindiciranih kredita u dosadašnjem dijelu 2012. pao 45 posto u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Financial Timesa, plasirano je 162 milijarde eura tih kredita u jezrgi eurozone, dok je u perifernim članicama izdano 69,5 milijardi, 20 posto manje nego lani. Istodobno, plasmani korporativnog duga na tržištima kapitala, u obliku obveznica i zapisa, skočili su 42 posto na 316 milijardi eura, pokazuju podaci Dealogica, prenosi FT. To je ujedno i druga po visini razina ovakve vrste korporativnoga duga od 1995. godine od kada se to statistički prati. "Banke jednostavno nemaju kapaciteta kreditirati kao prije", smatra Mathew Cestar, direktor u Credit Suissu.Inače, sindicirani krediti posebna su vrsta financijskog kredita u kojem sudjeluju dvije ili više prvorazrednih banaka, svaka sa svojim udjelom u kreditu, od kojih je jedan kreditor agent.

Na taj način banke smanjuju i dijele rizik, te lakše podnose problem velikih iznosa, koji uobičajeno prate sindiciranje kredita. Naime, sindicirani krediti prvenstveno su namijenjeni velikim korporacijama kojima je u određenom trenutku potrebna velika količina novca koju jedna banka samostalno ne može izdvojiti. Pad te vrste kredita u eurozoni ukazuje na mnogo širi trend, piše FT. Korporativne obveznice počele su izdavati i kompanije srednje veličine budući da to tržište još nije maksimalno iskorišteno i razvijeno, a velike multinacionalne tvrtke odavno su iskoristile svoje kapacitete kod ulagača. Najveća promjena izvora financiranja dogodila su u Njemačkoj u kojoj sve više institucionalnih investitora ulaže u dugove kompanija na tržištu.