Domaća društva za upravljanje investicijskim fondovima sve više osjećaju okretanje ulagača iz niskorizičnih ulaganja, poput oročene štednje, prema rizičnijim instrumentima. Nakon što su u posljednjih godinu dana obveznički fondovi bili pravi hit, sve više uplata bilježe i mješoviti i dionički fondovi. O perspektivama tržišta govori Boris Guljaš koji je predsjednik Uprave HPB Investa postao 2013. godine. U tom društvu radi od 2005. godine.

Kakve je poslovne rezultate prošle godine ostvario HPB Invest? Što očekujete u ovoj godini?
Prošla je godina bila izuzetno dobra za HPB Invest. Prosječna neto imovina naših fondova veća je za 57 posto u odnosu na prethodnu godinu uz neto dobit koja je za devet mjeseci iznosila 1,5 milijuna kuna i nastavila rast u posljednjem tromjesečju. Rezultatima je doprinijela i podrška u prodaji i poslovanju koju nam omogućuje Hrvatska poštanska banka. Tijekom 2017. očekujemo nastavak trenda preseljenja štednje u investicijske fondove te daljnji rast imovine naših fondova.

Prošle godine HPB Global zabilježio je najviši prinos među mješovitim fondovima. Koja su ulaganja doprinijela takvom rezultatu?
HPB Global fond je u 2016. zabilježio odličan rezultat zahvaljujući kvalitetnoj razdiobi sredstava između obveznica i dionica. Iskoristili smo jaki rast hrvatskih obveznica, a imali smo i velik dio portfelja uložen u dionice kompanija koje su dobro poslovale i ostvarile snažan rast cijena poput Valamar Riviere, Adrisa, Podravke i Prilepske pivare.

S obzirom na rast domaćeg dioničkog tržišta te rekordne razine indeksa na razvijenim tržištima, primjećujete li znatnije uplate u dionički fond?
Porast uplata u HPB Dionički i HPB Global fond potvrđuje veću sklonost ulagatelja riziku. Razlog definitivno leži u odličnim performansima dioničkih indeksa kod nas i u inozemstvu te većem optimizmu u pogledu gospodarskog rasta.

Slažete li se s tezom da hrvatsko i regionalno tržište dionica trenutno pruža bolji potencijal rasta od razvijenih zapadnih tržišta?
Vjerujem da ćemo imati dobru godinu te da će regionalno, a posebno hrvatsko tržište dionica ostvariti bolje rezultate od zapadnih. Gospodarstvo je konačno krenulo u smjeru rasta, turizam cvjeta zahvaljujući sve većim ulaganjima, a geopolitička situacija utječe na povećanje broja gostiju. Ulaskom u 2017. provedena je porezna reforma koja bi trebala dati dodatni poticaj za potrošnju i investiranje. Rizici postoje, ali su uglavnom vezani uz događanja na svjetskim tržištima.

Proteklih godinu do godinu i pol obveznički su fondovi privukli velik iznos uplata. Smatrate li da će se taj trend održati s obzirom na niske kamatne stope i niske prinose?
U prošloj su godini obveznički fondovi bili pravi hit. Tako je i našem HPB Obvezničkom fondu neto imovina narasla s 55 na više od 200 milijuna kuna. Odličan rast ostvarili smo sa štedno-investicijskim proizvodom Motiv plus štednja osmišljenim u suradnji s HPB-om, a koji predstavlja kombinaciju oročenog depozita i ulaganja u naš obveznički fond.
Obveznički fondovi su viši stupanj po riziku od štednje u bankama i logično je da su oni koji nisu skloni velikom riziku, a žele viši prinos od kamata na depozite krenuli u pravcu obveznica. Iako u iduće dvije godine ne vidimo prinose u obvezničkim fondovima na prošlogodišnjim razinama, oni bi i dalje trebali ostati konkurenti oročenim depozitima tako da očekujemo visoke uplate u naš obveznički fond.

Namjeravate li osnovati još neki fond?
Smatramo da ponudom zadovoljavamo potrebe ulagača.

Kako komentirate konsolidaciju među domaćim društvima za upravljanje fondovima kojem svjedočimo unatrag dvije godine?
Zahtjevi koji su stavljeni pred društva za upravljanje fondovima i sve veći troškovi poslovanja prevelik su teret malim društvima što je glavni razlog njihove konsolidacije.

Namjerava li HPB Invest preuzeti neko društvo u narednom razdoblju?
HPB Invest ostaje orijentiran na organski rast.