Čim su se prvi put pojavile naznake da bi, simultano s najavom prvog podizanja kamatnih stopa u više od desetljeća, Europska središnja banka mogla (ECB) odobriti i pomoć (pre)zaduženim državama eurozone, svjetski, ali i neki domaći ekonomski analitičari upozorili su da bi takav manevar bio uvod u “ples po tankom ledu”.

No, upozorenjima unatoč, ECB je u lipnju i formalno najavio da će se zemljama čiji je dug nabujao pomoći kupnjom njihovih državnih obveznica i tako pokušati primiriti sve veće amplitude dužničkih spreadova pojedinih zemalja u europodručju.

Podsjetimo, prinosi na državne obveznice zabilježili su rekordne razlike u usporebi s njemačkim upravo nakon najave središnje banke o podizanju referentne kamatne stope u srpnju, a potom izgledno i najesen.

Kako bi utjecala na suzbijanje razlike cijene duga Njemačke i zaduženih zemalja poput Italije, Španjolske i Grčke, ECB stoga kani posebnim manevrom podići troškove zaduživanja u eurozoni u cjelini, ali ih u isto vrijeme ograničiti za visoko zadužene članice.

Striktni uvjeti

No, sad je takvu monetarnu politiku javno iskritizirao ni manje ni više nego prvi čovjek Bundesbanka – njemačke središnje banke koja je ujedno i najveći dioničar ECB-a.

Tako je prvi put otkad je 2022. godine preuzeo mandat, njemački guverner Joachim Nagel kontrirao glavnom europskom monetarnom tijelu.

Ovakav tip pomoći zaduženima, naglašava Nagel, treba koristiti isključivo u izvanrednim situacijama i obavezno po striktno determiniranim uvjetima.

“Upozorio bih zato da se instrumenti monetarne politike ne koriste za ograničavanje troškova rizika jer je doslovno nemoguće pouzdano utvrditi je li veća razlika u prinosima opravdana gospodarskim pokazateljima”, prenosi izjavu šefa Bundesbanka Reuters čiji su neslužbeni izvori novinarima rekli da se njemački guverner prigovorio planu pomaganja zaduženim državama na izvanrednoj sjednici Vijeća Europske središnje banke 15. lipnja iako se nije formalno suprotstavio najavljenoj operaciji.

Nedovoljan rast kamata?

Nagel je, komentirajući ovakav vid pomoći, dodao kako bi, bude li se takav manevar zaista odobrio, on morao biti striktno privremen, ali i da bi trebao poticati države da provode održivu fiskalnu politiku i smanje razine zaduženja.

Usto, njemački guverner tvrdi da bi umjesto na fragmentaciju u zoni eura, glavni fokus ECB-a trebao ostati na zabrinjavajuće visokim stopama inflacije jer se planirano podizanje kamatnih stopa može pokazati nedovoljnim.