Od početka ove godine donji iznos općih pričuva Hrvatske narodne banke iznosi pola milijarde kuna, odlučio je Savjet središnje banke slijedom promjena Zakona o HNB-u iz travnja prošle godine.

“Izmjenama članka 55. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine, ograničava se donji iznos općih pričuva koji se određuje odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke te je stoga na sjednici donesena odluka kojom se utvrđuje donji iznos općih pričuva HNB-a u iznosu od 500 milijuna kuna”, pojasnili su iz HNB-a Hini.

Dodaju da se namjena općih pričuva nije mijenjala pa se one i nadalje formiraju “radi pokrića općih rizika poslovanja HNB-a”. Spomenute se izmjene članka 55. Zakona o HNB-u odnose na opće pričuve HNB-a, revalorizacijske račune i rezervacije za financijske gubitke.

Navedene izmjene najvećim se dijelom odnose na primjenu Smjernice (EU) 2016/2249 ECB-a iz studenog 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) pri sastavljanju financijskih izvještaja Hrvatske narodne banke od 1. siječnja 2021.

Odsad samo opće pričuve

Tako je, prema obrazloženjima još u fazi donošenja zakona, izmjenama promijenjen i članak koji se odnosi na pričuve HNB-a, i to tako da unutar kapitala više ne postoje opće i posebne pričuve već samo opće koje se formiraju radi pokrića općih rizika poslovanja.

Donji iznos općih pričuva određuje Savjet HNB-a, a regulirano je i formiranje revalorizacijskih računa i formiranje rezervacija za rizike. Iz dijela općih pričuva zatečenih na prvi dan 2021. Odlukom Savjeta formirane su rezervacije za financijske rizike, revalorizacijski račun radi ponovnog vrednovanja vrijednosnih papira koji se ne drže do dospijeća te revalorizacijski račun radi ponovnog vrednovanja stavki imovine, obveze i kapitala te izvanbilančnih stavki koje su izražene u stranim valutama ili su vezane uz stranu valutu, pojašnjava se u priopćenju.

Na upit o strukturi općih pričuva iz HNB-a odgovaraju da su temeljem članka 35. izmjena Zakona o HNB-u iz dijela općih pričuva zatečenih na dan 1. siječnja 2021. formirane rezervacije za financijske rizike u iznosu od 3,5 milijardi kuna i formiran revalorizacijski račun radi ponovnog vrednovanja vrijednosnih papira koji se ne drže do dospijeća u iznosu od 700 milijuna kuna, kao i revalorizacijski račun radi ponovnog vrednovanja svih stavki imovine, obveza i kapitala te izvanbilančnih stavki koje su izražene u stranim valutama ili su vezane uz stranu valutu u iznosu od 6,05 milijardi kuna.

“Točan preostali iznos općih pričuva utvrdit će se u skladu s odlukom Savjeta o financijskim izvještajima HNB-a za 2020.”, ističu iz središnje banke.

Promjene zbog EU-a

Na upit kako je to do sada bilo regulirano i koje su razlike, iz HNB-a objašnjavaju da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u (novim člancima 55.a i 55.b) omogućio formiranje revalorizacijskih računa i rezervacija za financijske rizike, u skladu sa Smjernicom (EU) 2016/2249 ECB-a od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34), koji se nisu mogli formirati sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Također, u širem smislu i u skladu s člankom 57. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, ukupni kapital HNB-a od 1. siječnja 2021. čine temeljni kapital, opće pričuve, revalorizacijski računi i rezervacije za financijske rizike.