Hrvatska ove godine ima stabilnu proizvodnju kupusa kojom će se osigurati samodostatnost i generalno se može zaključiti da se, kada je riječ o proizvodnji ovog povrća, radi o dobroj godini. Tržište je dobro opskrbljeno, a najvećim dijelom se nudi kupus iz domaće proizvodnje, tek su male količine iz uvoza. Analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, pokazuje da se zbog pandemije smanjila potrošnja kroz turizam i ugostiteljstvo, a i smanjen broj proslava i događanja je djelomično utjecao na pojeftinjenje tako da se kupus ove godine prodaje po nižim cijenama nego proteklih godina.

Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, prosječna cijena zelenog kupusa krajem listopada u trgovinama je iznosila 3,66 kuna za kilogram, dok je u isto vrijeme lani cijena bila 4,99 kuna.

“Proizvodnja kupusa u Hrvatskoj se proteklih godina odvija na stabilnim površinama koje se kreću od najnižih 1235 ha iz 2016. godine, do 1867 ha kolika je bila proizvodnja u 2017. Proizvedene količine proizvedenog pritom su bile stabilne i prinosi su se kretali od najnižih 17 t/ha do čak 27,3 tone koliko je bila proizvodnja u 2016. godine kada je bilo proizvedeno 33.654 tona”, kažu u Smarteru.

Prosječan prinos 21,6 tona

Prošla je godina imala prosječan prinos od 21,6 tona, a ukupna je proizvodnja iznosila 31.580 tona, s 1463 hektara. Slična proizvodnja očekuje se i ove godine te je Hrvatska u proizvodnji ovog povrća postigla željenu samodostatnost i ima prostor za povećanje proizvodnje, pa i za izvoz u zemlje srednje Europe, dodaju.

Napominju da se nedostatak kupusa osjeti tijekom siječnja, veljače i ožujka, što se brzo može promijeniti uz bolju organizaciju proizvodnje u plastenicima i poljima u dolini Neretve i Dalmacije.

“Upravo bi bolja organizacija proizvodnje u ovim dijelovima Hrvatske mogla biti dostatna za cjelogodišnju domaću opskrbu, a dio količina bi mogao biti usmjeren i na izvozna tržišta tijekom zimskih mjeseci. Pritom valja brzo djelovati budući da pojedine države poput Albanije ili Sjeverne Makedonije već ulažu ogromne napore da se sa svojim proizvodnjama ubace na ova tržišta jer imaju pogodnu klimu za proizvodnju ranijih sorti i zadnjih su godina značajno povećali proizvodnju”, ocjena je stručnjaka Smartera.

Najviše susjedima

Kupus se danas najviše uzgaja na području Varaždina, Koprivnice, Ogulina i Sinja, a potrošnja kupusnjača u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 11 kg po stanovniku godišnje.

Hrvatska je u 2019. godini ostvarila rekordan izvoz kupusa koji je premašio 2000 tona u vrijednosti iznad milijun eura, dok je uvoz bio 6148 tona u vrijednosti od 3,3 milijuna eura.

Najviše kupusa došlo je iz Makedonije u količini od 1646 tona vrijednih više od milijun eura, te Nizozemske odakle je uvezeno 1476 tona vrijednih 870.000 eura. Najveće izvozno tržište za kupus je Slovenija, gdje je prošle godine završilo oko 1600 tona hrvatskog zelja vrijednog više od 800.000 eura.