Strategija pametne specijalizacije (S3) iznimno je važna za IKT sektor, a upravo bi ta strategija pretežno uslužnu industriju trebala transformirati u proizvodnu. No taj proces transformacije, ne samo za IKT već i za ostale industrije (prehrambenu, promet, energetiku, drvnu, zdravstvenu, sigurnosnu) tek kreće.

Doduše S3 – strategija koja je temelj za usmjeravanje javnog novca u projekte istraživanja, razvoja i inovacija – posebno je važna IKT sektoru jer su napokon dobili svoje mjesto kao posebno tematsko prioritetno područje (TPP). To znači da će sada bespovratan europski novac moći povlačiti za vlastite inovativne projekte, a što do sada nisu mogli.

I upravo bi ta strategija trebala biti temelj da industrija naraste na 13 posto udjela u BDP-u, kao što je zacrtano Strategijom digitalne Hrvatske, te da do 2032. zaposli dodatnih 50 tisuća ljudi, ističe Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, jedne od četiri udruga (uz HGK, CISEx i CroAI) koje su tri godine lobirale za ulazak IKT-a u Strategiju kao vertikalne, a ne više horizontalne industrije.

Mane sustava

No da bi ovi ciljevi bili ostvareni, potrebna će biti dobra suradnje privatnog i javnog sektora.

“Napokon smo dočekali da budemo dio S3”, poručuje Tajana Barančić, predsjednica Nadzornog odbora Cisexa, upozoravajući da je određene procese nužno “popraviti”. Naime, objašnjava Barančić, ulaganja u R&D i inoviranje visoko je rizičan i skup proces kod kojega ne postoji garancija da će biti i uspješan. Podrška tom procesu stoga mora biti jasno definirana i predvidljiva, što trenutačno nije slučaj.

“Želimo da nas se uključi u kreiranje natječaja usmjerenih na projekte istraživanja, razvoja i inovacija”, ističe Barančić.

Koliko je sustav trenutačno stimulirajući za takve projekte dovoljno govori činjenica da je posljednji veliki natječaj za R&D projekte Ministarstvo gospodarstva raspisalo 2019. godine. Isti je ponovno trebao biti raspisan ove godine, no za sada ga nema u planovima.

“Proći će pet godina razmaka između natječaja, što je poražavajuće. Takvu praksu moramo zaustaviti”, poručuje Barančić.

I kada bi samo to bio problem…

“Sustav je nepredvidljiv u objavama i tumačenjima. Svako tijelo pravila tumači po svome. Evaluacije projekata pak jako dugo traju, od šest mjeseci do godinu dana”, nabraja Barančić poručujući vladajućima da industrija poput IT-a, u kojoj se tehnološki trendovi jako brzo mijenjaju, nema vremena toliko dugo čekati. Poziva i na veću fleksibilnost u provedbi, odnosno da se projektima, upravo zbog brzih promjena, omoguće promjene tijekom provedbe.

Žele proizvodnu industriju

“Inovacije moraju biti brze i kontinuirano vođene, a mi to nemamo”, kaže Domagoj Šarić, voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK-a. Ova je institucija, dodaje, sa Svjetskom bankom, napravila position paper, odnosno na analizi temeljen prijedlog novog tematskog područja. Ta je analiza pokazala, kaže Šarić, da se 55 posto domaće IKT industrije bavi programiranjem za nekoga drugoga, a takve nose 60 posto prihoda. Samo 20 posto prihoda industrija ostvaruje na temelju proizvodnje.

“Strategijom pametne specijalizacije usluge bi trebali pretvoriti u proizvode. Znanje koje su agencijske tvrtke prikupile trebalo bi biti, zahvaljujući S3, odnosno europskom novcu, pretvoreno u nove i inovativne proizvode. Industrija bi se trebala, dakle, transformirati. To je važno, dodaje Barančić, kako bi industrija, i država u konačnici, postala konkurentnija, ali i privlačnija zaposlenicima. Naime, objašnjava Barančić, IKT sektor moramo transformirati kako bi ljudi u njemu imali plaće na razini onih u njemačkoj industriji. No da bi to bilo moguće sektor mora postati produktivniji. Za to su pak nužni skalabilni, globalno konkurentni proizvodi koju omogućuju visoku pozitivnu maržu, a onda i više plaće. Ova je strategija put prema tome”, poručuje vladajućima Barančić.

Koliko je to važno, kao što je važno početi brzo djelovati govori i činjenica da je se dio agencijskih tvrtki, ističe Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK-a, počeo gasiti zbog negativnih trendova na svjetskom tržištu. Ako ne transformiramo industriju, taj bi se trend mogao i ubrzati. Osim na transformaciji, dodaje Jukić, moramo raditi i na okrupnjavanju industrije jer mali nemaju kapacitet baviti se znanstvenim i istraživačkim radom.

Predstavnici četiri udruženja pozivaju vladajuće da definiraju koncept upravljanja strategijom. Ističu da bi Tematska inovacijska vijeća, odnosno koordinacijska tijela za pojedino TPP, što prije trebala početi s radom jer su se posljednji put sastala prije više godina, a upravo bi ona trebala biti ključna za provedbu strategije.