Ako je suditi prema završnom izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o rezultatima međunarodnog ispitivanja financijske pismenosti hrvatski građani bolje stoje s teorijom nego praksom. Točnije, u okviru tog istraživanja bolje rezultate pokazali su kad je riječ o financijskom znanju, dok su kod pitanja vezanih uz financijsko ponašanje i odnos prema novcu.

Od ukupno gotovo 69 tisuća odraslih ispitanika (od 18 do 79 godina) iz 39 zemalja, od čega je 20 članica OECD-a, Hrvati su pokazali razinu financijske pismenosti od 62 posto (62 od mogućih 100 bodova), što je više od prosjeka svih uključenih zemalja, i blago ispod onih za članice OECD-a.

Financijski najpismenijima među obuhvaćenim zemljama pokazali su se Nijemci (76%), dok su od zemalja sudionika iz EU naslabije rezultate ostvarili građani Italije (53%).

Djelomičan napredak
U kategoriji financijskog znanja ispitanici iz Hrvatske pokazali su natprosječnu razinu (70 posto) i u odnosu na ukupan prosjek i onaj za članice OECD-a. U okviru te komponente istraživanja ispitanici su se općenito najboljima pokazali u razumijevanju definicije inflacije, pri čemu je od naših ispitanika s time “na ti” bilo njih čak 95 posto, što je iznadprosječan rezultat.

Iznadprosječnu razinu razumijevanja hrvatski ispitanici pokazali su i u pogledu s inflacijom povezane vremenske vrijednosti novca, te diverzifikacije rizika i kamata na zajmove.

Nasuprot tome, najlošije znanje pokazali su u razumijevanju izračuna jednostavnog i složenoga kamatnog računa. Usto, usporedbe s rezultatima od prije tri godine sugeriraju da smo u razumijevanju jednostavnog kamatnog računa malo i nazadovali (pad ispod 59 posto).

Složeni izračun kamata pokazao se pak kao izazov među ispitanicima iz svih zemalja u istraživanju, napominju u komentaru izvješća analitičari Hrvatske narodne banke. Naime, manje od polovine ispitanika (zapravo, bliže 40 posto) točno je odgovorilo na pitanje koje je zahtijevalo taj izračun, a kod ispitanika iz Hrvatske oko trećina.

Trošimo promišljenije?
Ipak, (naj)značajnija komponenta istraživanja financijske pismenosti je financijsko ponašanje. Ono uključuje pitanja o savjesnosti i metodičnosti pri vođenju vlastitih financija, a rezultati pokazuju da su građani u Hrvatskoj npr. manje od onih u drugim zemljama EU-a ili u članicama OECD-a skloni tražiti savjete oko financija od nezavisnih izvora. S druge strane, kako ističu u HNB-u, Hrvati više plaćaju svoje račune na vrijeme (za 3,1 postotni bod) i češće tvrde da kupuju promišljeno (za 2,4 postotna boda).

Isto tako, odnos prema novcu pokazuje kako i dalje značajan dio naših građana prednost daje potrošnji pred dugoročnom štednjom. “To je ujedno i jedina komponenta financijske pismenosti u okviru koje su postignuti rezultati na svim pitanjima niži od prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju”, naglašavaju u središnjoj banci.

Konačno, ispod prosjeka su nam i rezultati digitalne financijske pismenosti, ali u Hrvatskoj je barem znatno manje ispitanika bilo suočeno s financijskom prijevarom ili neautoriziranom transakcijom.