Ruska financijska kriza sve se snažnije prelijeva i na susjednu Ukrajinu. Početkom tjedna CDS-ovi na ukrajinske obveznice, odnosno instrumenti osiguranja od bankrota, prešli su granicu od 2000 bodova zbog sve glasnijih razmišljanja kako je zemlja pred bankrotom.

Doduše, zabrinutost je prošloga tjedna pojačao i sam premijer Arsenij Jacenjuk izjavivši kako je ratom iznurenoj zemlji potrebno još 15 milijardi dolara dodatnog novca međunarodnih donatora.Međutim, nedavno imenovana ministrica financija Natalija Jareško oštro je opovrgnula navode zapadnih medija kako je Ukrajina pred bankrotom. U slučaju najcrnjeg scenarija, u kojeg ipak malo tko vjeruje zbog snažne zapadne podrške vladi u Kijevu, najranjivije na potencijalne gubitke su austrijske banke, prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda.

Jedna pak studija analitičara Goldman Sachsa navela je austrijsku Raiffeisen Bank International (RBI), francusku Societé Générale te talijanski UniCredit kao najranjivije europske banke na političke i ekonomske tenzije na istoku.Iz RBI-a ostali su nedostupni na upit o svojoj poziciji u Ukrajini i Rusiji, no ako je suditi po izjavi guvernera austrijske središnje banke od srijede, bojazni nema. Naime, guverner Ewald Nowotny, predstavljajući polugodišnje izvješće o financijskoj stabilnosti, izjavio kako se austrijske banke neće povući s ruskog tržišta, jednog od najunosnijih.

"Austrijski zajmodavci stekli su poštovanje i povjerenje jer su i kod prethodne ruske krize ostali u toj zemlji uprkos svemu", izjavio je Nowotny. "Pretpostavljam da su i u aktualnim teškim vremenima austrijske banke spremne ostati i dokazati da su element stabilnosti. Što se tiče Ukrajine, to je naravno puno teže pitanje", napomenuo je austrijski guverner. 

Bijeg u franak

SNB uvela negativnu stopu na prekonoćne depozite

Švicarska središnja banka (SNB) u četvrtak je uvela negativnu kamatnu stopu od -0,25 posto na prekonoćne depozite kako bi oslabila pritiske na švicarsku valutu. Odluka će se početi primjenjivati od 22. siječnja 2015. godine, stoji u priopćenju. Međutim, potez SNB-a odmah je polučio željeni učinak. U odnosu na euro, franak je pao na 1,2098 franka, najnižu razinu od sredine listopada. U odnosu na dolar pad je bio još dramatičniji, pa se tečaj spustio sve do 0,9848 franka, što nije viđeno od kolovoza 2012. godine. Potez SNB-a uvjetovan je jačanjem potražnje međunarodnih ulagača za "sigurnim lukama" uslijed ruske financijske krize te mogućnosti uvođenja dodatnih poticaja Europske središnje banke što je dovelo do jačanja švicarskog franka i pojačalo pritisak na granicu od 1,20 franaka za euro. Tu granicu SNB brani od 2011. godine.