Revidirana Direktiva o platnim uslugama osigurat će klijentima veću mogućnost izbora i dostupni je financijske servise

Autor: Darko Bičak , 26. rujan 2019. u 22:00
Foto: Nova softverska rješenja će dati dodatnu vrijednost klijentima

Stupila je na snagu nova EU direktiva koja će značajno promijeniti bankarski sektor jer stvara uvjete za razvoj novih usluga te otvara tržište novim, manjim igračima što bi trebalo dovesti do pojeftinjenja bankarskih usluga.

Sredinom rujna stupila je na snagu revidirana EU Direktiva o platnim uslugama 2 (Payment Service Direktive 2 – PSD2) koja će, prema svemu sudeći, značajno promijeniti bankarski sektor.

Naime, direktiva stvara uvjete za razvoj novih usluga, otvara tržište novim, manjim igračima, a donijeti će veći stupanj konkurencije i u konačnici bi trebala i pojeftiniti bankarske usluge.Bankarski sektor, koji je do sada bio prilično zatvoren, sada će se morati otvoriti te će se tradicionalnim uslugama, poput plaćanja koječega, moći baviti i “treće strane” (TPP), odnosno razne financijsko-tehnološke kompanije (fintech) kojima će banke, ako klijent odobri, morati dati pristup njegovom računu.

HNB je zatrpan upitima

Oni će morati biti licencirani, u Hrvatskoj od strane HNB-a, ali su zahtjevi koje moraju ispuniti neusporedivo niži nego za klasičnu banku. Otkako je stupila na snagu nova PSD2 direktiva, koja fintechima omogućuje da se izravno spajaju na IT sustave banaka i uz odobrenje korisnika izravno upravljaju bankovnim računima, HNB je zatrpan upitima zainteresiranih tvrtki koje bi se željele uključiti u liberalizaciju platnog prometa.
Usto, kako je prošlog tjedna doznao Poslovni dnevnik, jedna tvrtka, ne navodi se o kome se radi, i to druga po redu, predala je zahtjev HNB-u za takvom licencom.

Trenutačno samo jedna tvrtka u Hrvatskoj ima licencu HNB-a za takav pristup bankama. Riječ je o tvrtki Corvus Pay u sastavu M SAN grupacije, koja je u travnju od središnje banke dobila licencu za pružanje platne usluge takozvanog iniciranja plaćanja (PIS/TPP).

“Imamo nekoliko tvrtki koje se interesiraju i prikupljaju dokumentaciju u svrhu službenog podnošenja zahtjeva u HNB, a od dva zahtjeva koja smo zaprimili dosad, jednom smo podnositelju izdali licenciju za platnu uslugu iniciranja plaćanja, a drugi zahtjev je na samom početku obrade”, kaže u HNB-u. U središnjoj banci navode da su za veliki broj odredbi PSD2 regulative, koja svim članicama nameće EU, banke u Hrvatskoj bile spremne još u srpnju prošle godine kada je na snagu stupio Zakon o platnom prometu. Dodaju da su 14. rujna ove godine na snagu u cijeloj Uniji pa tako i kod nas stupile postroženi regulatorni zahtjevi. “Sve naše banke na vrijeme su uskladile svoje sustave sa zahtjevima vezanim uz sigurnu komunikaciju između pružatelja platnih usluga te su u okviru svoje zajedničke radne skupine banke održale niz sastanaka kako bi se definirali i prihvatili svi traženi standardi”, kažu u HNB-u. Regulator bankarskog tržišta navodi da su banke razvile vlastite open-API-je, da su za njih bile dužne objaviti tehničke specifikacije, provesti otvorena testiranja i produkcijsku okolinu prema drugim pružateljima platnih usluga te ishoditi kvalificirane certifikate.

“Manji dio banaka odlučio se prilagoditi pristup svojem postojećem internetskom i mobilnom bankarstvu koje klijenti već koriste da bi zadovoljili propisane uvjete pa primjerice banka sad zna kada računu klijenta pristupa pružatelj novih platnih usluga, odnosno treća strana, a kada sam klijent”, pojašnjavaju u HNB-u. Dodaju i da su pojačani zahtjevi za autentifikacijom rezultat novog poslovnog okruženja u kojem fintechi, uz odobrenje samih korisnika, izravno pristupaju IT sustavima banaka.

“Zbog unapređenja postupaka pouzdane autentifikacije plaćanja korisnika, pružatelji platnih usluga moraju provesti mjere u svojim sustavima da bi podigli razinu sigurnosti i zadovoljili propise, primjerice omogućili dinamičku vezu između iznosa transakcije i računa primatelja plaćanja i podigli razinu zaštite financijskih podataka klijenata, a sve da bi se minimizirali rizici pogreške ili prijevare”, zaključuju u HNB-u.

Jedinstveno tržište plaćanja

Igor Strejček, direktor Sektora direktnih kanala u Erste banci, kazao je nedavno da u ovoj banci promjene ne doživljavaju kao prijetnju svom poslovanju, već kao priliku jer će radni servisi postati dostupniji građanima.

“Direktiva o platnim uslugama nastala je iz želje da se bankarstvo u Europi proširi. Kada se pogleda statistika, vidljivo je da još uvijek imamo velik udio gotovinskog plaćanja. Na sjeveru Europe je situacija drugačija. Tamo je sve više digitalnih transakcija i ova regulativa ima za cilj da se to digitalno bankarstvo približi većem broju korisnika. Jedna od tih mjera je otvaranje tim trećim stranama. To su partneri, koji će se moći spajati na banke i nuditi usluge svojim klijentima kao da su banka. Očekujemo da će klijenti imati veću mogućnost izbora i da će financijski servisi postati dostupniji građanima. Mi kao banka ne vidimo to kao prijetnju, nego dapače, kao priliku”, kaže Strejček.

Prva Direktiva o platnim uslugama usvojena je 2007. godine s ciljem stvaranja jedinstvenog europskog tržišta plaćanja. No od tada je došlo do znatnog tehnološkog napretka, pojave raznih novih digitalnih proizvoda i usluga koji nisu bili obuhvaćeni tom direktivom. Europski zakonodavci prepoznali su potrebu za unaprjeđenjem pa se krenulo u izradu novih pravila.

 

40 zaposlenika

U Hrvatskoj i Makedoniji ima zaposleno tvrtka Corvus Pay

Donesena je Direktiva o platnim uslugama 2 čiji ciljevi su stvoriti uvjete za sigurnija plaćanja, povećati zaštitu potrošača, stvoriti uvjete za inovacije i konkurenciju te uvesti na tržište nove igrače.

Prvi u Hrvatskoj

Direktiva tim novim firmama koje bi željele ući na bankarsko tržište omogućava da osmisle softverska rješenja, koja će dati dodatnu vrijednost klijentima banaka – oni mogu postojati izvan odnosa klijenta s bankom, ali i biti uključeni u transakcije koje klijent izvršava.

Nakon ispunjavanja regulatornih zahtjeva i dobivanja licence za pružanje platnih usluga od strane HNB-a novi pružatelj usluga može se registrirati kod bilo koje banke i pružati usluge njenim klijentima. Iako je PSD2 direktiva Unije tek stupila na snagu, prva hrvatska tvrtka koje se licencirala kod HNB-a kao platna institucija zahvaljujući toj regulativi, Corvus Pay u sastavu M SAN grupacije, već se širi. Corvus Pay, koji je nastao iz Corvus Infoa, zajedno s tom partnerskom tvrtkom zapošljava 40 ljudi u Hrvatskoj i Makedoniji.

Do kraja godine planira zaposliti još njih desetak, i izvan programiranja, u financijama i sigurnosti. Damir Gužvinec, direktor tvrtke Corvus Pay i Corvus Info kaže da već rade i izvan EU, dok im licencija HNB-a vrijedi u cijeloj Uniji.

“S novom platnom uslugom stoga su nam u fokusu Hrvatska i EU, a postojeću uslugu procesiranja nudit ćemo i dalje van EU ali bez usluge plaćanja s računa na račun”, kaže direktor tvrtke Damir Gužvinec te dodaje da je potencijal rasta prvog licenciranog hrvatskog fintecha, Corvus Paya, itekako velik.

“Činjenica da smo dio velike tvrtke, ima svoje prednosti i mane. Zbog priča iz vremena pokretanja M SAN-a, komentari koje nekad čujem su da smo nastali “iz garaže”. I dok bi u Silicijskoj dolini na to vjerojatno svi gledali pozitivno, u Hrvatskoj to nije nužno tako.

S druge strane, snaga današnje M SAN grupe daje nam vjetar u leđa. Kako u grupi postoje tvrtke koje se bave različitim djelatnostima, dakle ne samo razvojem softvera odnosno platnih rješenja, kruna našem radu u Corvus Pay-u je dobivanje TPP (Third Party Provider) licence od strane HNB-a. Banke i druge tvrtke koje rade u financijskom sektoru znaju koliko je teško zadovoljiti regulatorne zahtjeve HNB-a, a morate ih zadovoljiti sve, bez iznimaka.

Banke gube ekskluzivitet

Znaju koliko je raznih resursa, znanja, procedura, izvještaja, mehanizama osiguranja i drugih elemenata uključeno u zahtjeve Centralne banke da bi se dobilo zeleno svjetlo. Stoga sada, kad vide da smo i mi u istom regulatornom žrvnju kao i oni, reagiraju pozitivno”, kaže Gužvinec. Iz M SAN-a dodaju da se s PSD2 dokida ekskluzivnost banaka.

“Do sada ste morali biti odani nekoj banci. U njoj ste primali plaću, imali kredit, koristili njezine bankomate i njezino mobilno bankarstvo. Smatralo se da su svi podaci vezani za financije pojedinca podaci koji pripadaju banci. Danas to više nije tako. Podaci o vašim financijama su vaši podaci i vi odlučujete čije ćete usluge koristiti. Ministarstvo financija zakonski traži da imate bankovni račun na koji primate plaću, ali u sve ostalo sada mogu ući i nuditi usluge novi igrači, uz preduvjet da za usluge koje nude imaju licencu regulatora.

Na osnovu licence, uz vašu privolu, ti novi igrači mogu pristupiti vašim podacima u banci, i na osnovu njih nuditi usluge”, ističe direktor tvrtke Corvus Paya Damir Gužvinec.

Komentirajte prvi

New Report

Close