Panel diskusija Fintech i bankarski sustavi otkrila je koliko su banke iskoristile tehnologiju kako bi olakšale poslovanje korisnicima te koliko još prilika treba iskoristiti i kako.

“Regulativa nam ne dozvoljava da se opustimo, fokusirani smo na investicije u tehnologiju i moramo imati rezultate, inače gubimo klijente. Sve što mi u Zagrebačkoj banci radimo su iskoraci. Glavni izazov bankama je to da ne izgubimo kontakte s klijentima, a naši iskoraci su tu kako bismo im i dalje bili bitni i da su i dalje s nama”, objašnjava Luka Tomašković iz Zagrebačke banke. Dejan Donev iz Erste banke napominje kako fintech može samo pomoći bankama. U Erste banci su se odlučili za to da sami upravljaju time. “Mi smo tu konkretno išli u smjeru da stvorimo interni fintech, imamo tim koji je funkcionalan i razvija sam uslugu od nule do tržišta”, kaže Donev.

Nisu navikli na stroga pravila
Relja Marković iz Addiko grupa ističe kako su oni koristili drugačiji pristup od kolega i pohvalio se s virtualnom poslovnicom koje bez fintecha ne bi ni bilo. “Iako smo mi i dalje u javnosti percipirani kao najtradicionalnija banka, već dulje vrijeme to nismo. Kao i dosad i dalje ćemo se razvijati i inovirati- od biometrije, otvaranja transakcijskog računa putem mobitela do virtualne poslovnice”, poručuje Svjetlana Petrović iz Hrvatske poštanske banke.

Igor Gržalja iz Asseca napominje kako iz perspektive kompanije vidi da je bilo potrebno banke samo potaknuti na inoviranje i promjene su počele. “To stvara prostor za mnoge suradnje, poslovne prilike, digitalni svijet postaje ‘must’ i banke se moraju drugačije orijentirati prema klijentima i početi nalaziti tehnologije koje će primjenjivati. Mi im želimo pomoći u tome, vidimo i svoje mjesto i možemo stvoriti partnerstva s kompanijama i tako zajedno doći do klijenata. Ne možemo si dozvoliti da sve sami radimo jer je u digitalnom svijetu to teško ostvarivo. Hrvatsko bankarsko tržište u usporedbi s drugima na kojima radimo je vrlo dobro, imaju klijentelu koja poznaje digitalni svijet, ali uvijek ima prostora za unapređenje”, ističe Gržalja. Jelena Nushol iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainz objašnjava kako je dobro da su banke ‘natjerane’ da se otvore novim uslugama i igračima.

“Kod implementacije dolazi do sukoba fintech društava koja nisu navikla na stroga regulatorna pravila u odnosu na banke koje posluju vrlo strogo. Vidjet ćemo kako to omogućuje funkcioniranje tih sektora. Brzina inovacija i tehnologije je nevjerojatna i za zakonodavca teško se može predvidjeti što će se dogoditi, tek ćemo vidjeti kakva reguliranja su još potrebna”, napominje Nushol.

Ponuditi pametnije i jednostavnije
Tomašković iz Zabe ističe da njihovi klijenti vrlo dobro prihvaćaju tehnologije u segmentu paymenta, ali kad je riječ o umjetnoj inteligenciji smatra da smo tek na početku. “Mi u HPB-u radimo sve kako bi naši korisnici bili zadovoljni i to su za nas prilike na tržištu. Iako neki predviđaju, gotovi novac neće nestati s našeg tržišta tako skoro”, smatra Petrović.

Donev iz Erstea, pak, ističe kako u pitanju gotovine kaskamo za ostatkom EU, primjerice u skandinavskim zemljama upotreba gotovine je na desetak posto, a mi smo na visokih 84 posto. “Da bismo postigli dobre brojke, mi moramo ponuditi rješenja korisnicima”, napominje Donev. Tomašković objašnjava kako je pri razvijanju novih usluga nužni da korisnicima budu potrebne i što funkcionalnije.

“Prosječno banka za klijenta transakcije drži godinu dana, i to je velika količina podataka. Mi smo na terenu i moramo pružati brze usluge, mi ovdje ne pričamo o smanjenoj sigurnosti, pričamo o sustavu u kojem se sve dobro zna”, smatra Tomašković.  Ipak, napominje Marković, kad je u pitanju AI i big data mora se gledati na klijente i vrlo kontrolirano raditi na razvoju.

“Potrebno je upogoniti ‘instant’ stvari, mobile je kod nas u porastu i svi koji su mobile žele i instant. Tu dolazimo do umjetne inteligencije (AI) i toga kako klijentu ponuditi pametnije i jednostavnije. U smislu korištenja AI mogućnosti je niz, usluge koje klijentima možemo ponuditi su ogromne i svi ti proizvodi će se morati prilagoditi korisnicima. Ne smijemo stati, mi sve što radimo tu prezentiramo i na vanjskim tržištima i moramo na tome raditi. Ljudskih resursa nema, ali moramo ih naći jer je ovo poslovna prilika za mnoge”, napominje Gržalja.