Ova je godina obilježena ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengen, dva vrlo važna strateška cilja s brojnim multiplikativnim učincima, od kojih se jedan već mogao vidjeti. Naime, veliki izazov u 2023. bio je rastući trend kamatnih stopa u eurozoni, s izraženijim transmisijskim efektom na aktivnoj strani, posebice u poslovanju s gospodarstvom.
Zbog pozitivnih učinaka uvođenja eura i visoke likvidnosti bankarskog sustava, taj je rast kod nas bio blaži u usporedbi s većinom drugih EU zemalja. Hrvatska se sada nalazi u skupini EU zemalja s usporedivo nižim troškovima financiranja, što ranije nije bio slučaj. Uz to, građani Hrvatske imaju razmjerno veći udio fiksiranih kamatnih stopa u usporedbi s drugim EU zemljama, kako u segmentu gotovinskih kredita, tako sve više i stambenih.
Eurozona bi trebala izbjeći recesiju u 2023. uz skromnu stopu rasta od oko 0,5 posto te naglašenu neizvjesnost kada govorimo o izgledima za 2024. Veseli činjenica da će realni rast BDP-a u Hrvatskoj i ove godine biti među najvećima u EU, nakon što je u prošloj zauzeo drugo mjesto, odmah iza Malte.
Osim eura i Schengena, primarni razlog je struktura hrvatske ekonomije koja je orijentirana uslužnoj sferi i SME segmentu, bez velikih industrijskih klastera i uz geografsku bliskost s glavnim tržištima EU. Tu su i značajan priljev sredstava iz EU fondova u infrastrukturne i druge projekte za jačanje gospodarstva, fiskalna ravnoteža te stabilan i visoko kapitaliziran bankovni sustav koji prati sve kvalitetne poslovne projekte i potrebe građana.
Zbog kvalitetne makroekonomske i fiskalne pozicije, kreditni rejting Hrvatske poboljšan je više puta što je rijetkost u trenutačnom međunarodnom okruženju. Optimisti smo i za 2024. Domaća komponenta rasta ostaje podržana snažnim tržištem rada te rastom realnih primanja građana, dok kod investicija i dalje svjedočimo znatnom potencijalu EU fondova. Izvozna komponenta rasta u velikoj će mjeri reflektirati kretanja unutar EU, što vidimo i kao glavni rizik. Turizam je i dalje važan čimbenik rasta, ali ipak u očekivano manjem obujmu. Stopu rasta za ovu i iduću godinu vidimo blizu 2,5 posto, uz zadržavanje trenda bržeg rasta od prosjeka EU.
Neovisno o idućoj izbornoj godini, strukturne reforme je potrebno dodatno dinamizirati. Hrvatska i dalje zauzima samo prosječno mjesto na rang listama konkurentnosti, uz značajan prostor za napredak. Radi se o dugoročnom procesu koji ne smije biti odgađan, a to će posebno postati važno postupnim usporavanjem financiranja iz europskih fondova prema kraju desetljeća.
Pozicija Erste banke čvrsta je i stabilna, uz lidersko mjesto u brojnim segmentima poslovanja te najvišu ocjenu bonitetnih kuća (A-, Fitch Ratings, 2023.) na domaćem tržištu. Osvojili smo i ukupno devetu Zlatnu kunu za najuspješniju hrvatsku banku. Snažna kapitalna pozicija, visoka razina likvidnosti, vrlo visok stupanj povjerenja klijenata te pripadnost jakoj matičnoj grupaciji s fokusom na CEE regiju u fokus našeg poslovanja stavlja efikasnost, inovativnost i težnju prema izvrsnosti, kojima doprinosimo razvoju hrvatskog gospodarstva te promicanju prosperiteta svakog našeg zaposlenika, klijenta te hrvatskog društva u cjelini.
