Ukupni krediti iznosili su u Hrvatskoj na kraju lipnja 251 milijardu kuna, 0,8 posto više nego mjesec dana prije, dok su u odnosu na isti lanjski mjesec bili manji za 2 posto ili 5,2 milijarde kuna, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Na mjesečnoj su razini ukupni krediti porasli peti mjesec zaredom, dok je na godišnjoj razini nastavljen trend pada kredita koji traje od studenoga 2012. godine, ali sporijom dinamikom, pišu analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

U analizi se pojašnjava da ukupni krediti uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima, osim novčanim fondovima. „Smanjenje na godišnjoj razini posljedica je smanjenja iznosa valutnih kredita, čiji se udio u ukupnim kreditima spustio ispod 60 posto, a zabilježili su pad od 7,7 posto godišnje”, navodi se u analizi, objavljenoj u srijedu.

Tako su ukupni valutni krediti, uz godišnje smanjenje od 12,4 milijarde kuna, na kraju lipnja iznosili 149,5 milijardi kuna. Nasuprot tome, iznos ukupnih kunskih kredita je, uz mjesečni rast od 0,9 posto, nastavio s pozitivnim godišnjim stopama rasta. Tako su ukupni kunski krediti na kraju lipnja dosegnuli 101,6 milijardi kuna, što je za 7,2 milijarde ili 7,7 posto više nego u lipnju prošle godine.

„Udio kunskih kredita premašio je tako 40 posto, što je porast od gotovo 4 postotna boda u samo godinu dana. Valutna struktura kreditnih obveza nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita, odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa”, navode analitičari RBA.

Promatrano prema korisnicima kredita, nastavak razduživanja po dvoznamenkastim stopama nastavila je središnja država, a negativne godišnje stope rasta zabilježili su i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, odnosno poduzećima. Krediti poduzećima u ukupnim kreditima čine gotovo 34 posto, a zabilježili su mjesečni rast od 0,9 posto, dok su na godišnjoj razini niži za 0,1 posto, te su iznosili 85 milijardi kuna.

S nešto značajnijim udjelom od 48,5 posto i nominalnim stanjem iznosa od 121,8 milijardi kuna, krediti stanovništvu nastavili su bilježiti pozitivne godišnje stope rasta, za 3,9 posto, već deseti mjesec za redom. „Pri tome je zabilježen godišnji rast kunskih kredita, za 24 posto, dok je iznos valutnih kredita smanjen za 6,1 posto”, zaključuje se u analizi RBA.