Stambeni krediti koje su plasirale štedionice predstavljaju samo 55,6 posto depozita koje imaju.
Trenutno ima 900.000 otvorenih računa, a stambene štedionica su od početka poslovanja plasirale ukupo 28.000 kredita. "Evidentno je, čini se, da većina klijenata koriste ovaj model kao štednju da bi bodili državne poticajem a ne za podizanje stambenog kredita", stoji u analizi Svjetske banke koju je Ministrastvo financija objavilo na svojim internetskim stranicama. Međutim u bilješkama tog dokumenta piše: "Iako je ova razina (55,6 posto depozita, op.-a) najveća od kad štedionice rade, međunaronda iskustva pokazuju da je omjer kredita i depoziota 1,2 do 1,5".
Iako Ministarstvo financija tvrdi da su stručnjaci Svjetske banke tijekom boravka u Hrvatskoj višestruko naglasili da je postojeći sustav poticanja stambene štednje neodrživ, to u dokumentu nigdje ne piše kažu sugovornici Poslovnog dnevnika. Stručnjaci Svjetske banke kažu ukoliko se ukinu državni poticaji, prijeti urušavanje sustava i problemi s likvidnošću štedionica.
Isto tako, ministarstvo financija im je dalo podatke do 2011. godine gdje se vidi da od 2009. pada broj odobrenih stambenih kredita. Te godine izdano je 1870 kredita teških 300 milijuna kuna, godinu kasnije bilo je 1313 novih vrijednih 209 milijuna, a 2011. godine 2368 teških 577 milijuna kuna.
U 2012. godini tri stambene štedionice, Wüstenrot, Prva stambena i PBZ stambena, odobrile su 268,38 milijuna kuna, a ove godine 516,97 milijuna kuna novih kredita.
"Do kraja 2013. godine očekujmo isplatu 215 milijuna kuna kredita u oko 1150 kreditnih partija", izjavio je Zdravko Anđela, predsjednik Uprave Wüstenrota. PBZ Stambena štedionica ove godine planira plasman od ukupno 14 milijuna eura kredita, što smatraju da će i ostvariti, a iduće godine planiraju 35 milijuna eura kredita.
"Priču o štedišama koji dobivaju poticaje, a ne koriste stambeni kredit ponavljat ćemo do god bude trebalo a logika je jednostavna. Za jedan stambeni kredit od 50.000 eura potrebna je prosječna godišnja uplata od čak 100 štediša, iz čega slijedi zaključak da stambene štedionice trebaju imati daleko veći broj stambenih štediša od korisnika stambenih kredita", poručuju iz PBZ-ove štedionice.
Prva stambena štedionica prošle je godine odobrila 140 milijuna kuna vrijednih kredita, a u prvih devet mjeseci 2013. odobrili su više od 270 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Moj Twixeru, nije ti to baš tako. Država za početak neka sreže svoje preogromne administrativne troškove i neka veći dio penzionera od 50 g. pošalje ponovno raditi. Tada joj neće trebati posudbne i PDV od 25%. A građani koji uplaćuju 300 do 500 kn mjesečno u stambenu štednju teško da se mogu kvalificirati za kako ti kažeš “ljude s viškom novaca”. Upravo i jest ideja stambene štednje i poticaja na to da jedan dio sirotinje koja može odvojiti par stotina mjesečno pokuša pretvoriti u barem nižu srednju klasu, ako već ne nešto više od toga. A Linić kaže: “Ljudi koji već imaju stan štede za svoju djecu, to nije u redu.” Zamisli ti njega?!?! Najbolje da svi budu sirotinja i to je onda najpravednije. Po drugu Slavku.
Stvarno ste uporni. Svaki drugi dan novi clanak i nova kuknjava.
Drzava se zaduzuje po 6-7%, otima sirotinji zadnju kunu iz dzepa sa PDV-om od 25%. I onda bi taj prikupljeni novac trebala dati gradjanima sa viskom novca i pri tome im omoguciti 0% rizika na investiciju.
Niti je pravedno, niti je socijalno, niti je posteno niti je korisno.
Uključite se u raspravu