Rast ukupnih kredita domaćih banaka usporio je na 4,5 posto u studenom na godišnjoj razini. Posljedica je to umjerenijeg kreditiranja države, 14,8 posto, kao i slabijeg kreditiranja privatnog sektora kojemu su plasmani porasli za 2,6 posto, ističe se u analizi PBZ-a.

Slabije zaduživanje primjetno je i kod poduzeća i kod građana, većim dijelom zahvaljujući baznom učinku s obzirom da je isto razdoblje 2019. obilježio snažniji rast kreditiranja tvrtki uz linije subvencioranih stambenih kredita građanima.

Gledano po transakcijama, kumulativni rast kredita privatnom sektoru u studenom je usporio na 2,7 posto na godišnjoj razini (s 3,7 posto u listopadu) pri čemu tvrtke bilježe pad stopa na 3,2 posto (s 4,7 posto), a kućanstva na 2,4 posto (s 3,1 posto), ističu analitičari Privredne banke.

Unatoč korona krizi koja je u studenom na zdravstvenom polju u Hrvatskoj bilježila neslavne rekorde, gospodarstvo je pokušalo maksimalno držati glavu iznad vode. Struktura odobrenih zajmova ilustrira i dalje snažan rast investicijskih kredita od 8,1 posto.

Njih je istodobno pratio jak pad kredita za obrtna sredstva koji su se smanjili za 3,5 posto te relativna stagnacija zajmova za ostale namjene (1,9 posto).

Brojke središnje banke oslikavaju primjetne razlike kad je u pitanju veličina poduzeća. Nakon skoka u drugom tromjesečju godine kada su mnogi gomilali likvidnost zbog zbog rastuće neizvesnosti oko pandemije koronavirusa, od srpnja velike tvrtke uglavnom su smanjivale svoju izloženost – rast plasmana prema transakcijama iznosio je u listopadu 4,9 posto.

Trend usporavanja primjetan je i u segmentu malih, mikro i srednjih poduzeća gdje je rast iznosio oko 3 posto. Kočnicu su povukli i građani (izvjesno uz zaoštravanje kreditnih uvjeta).

Gotovinski krediti, koji su od izbijanja pandemije gotovo kontinuirano u silaznoj putanji, u studenom su zabilježili rast od tek 0,4 posto na godišnjoj razini. U očekivanju drugog vala subvencija od strane države u studenom je usporio i porast stambenih kredita, na 7,9 posto.

Štednja se nastavlja slijevati u banke s ukupnim rastom depozita od 8,3 posto. Pritom je nastavljen robusni rast kunskog depozitnog novca po stopi od 19,6 posto, solidan rast devizne štednje od 4,6 posto te nastavak kontrakcije kunske štednje koja je smanjena za 8,5 posto što je u skladu s ranijim trendovima, zaključuju analitičari PBZ-a.