Predstavnici sindikata u ugostiteljstvu i Udruge ugostiteljstva i turizma Hrvatske udruge poslodavaca završili su još jedan ciklus pregovora i dogovorili novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva (KUU), koji će povećati minimalne bruto plaće zaposlenih u djelatnosti ugostiteljstva. Definirana su i druga materijalna prava koja su značajno iznad zakonski propisanih, no sindikati još nisu zadovoljni te tvrde da plaće trebaju biti još veće kako bi se zadržali radnici i spriječilo iseljavanje. Također, procedure za dobivanje radnih dozvola za strance i dalje su spore, prvenstveno zbog loše organizacije administracije, kažu nam u sektoru.

Konkretno, povećanje bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u 4 razreda prema složenosti poslova, od najnižeg povećanja od 5 posto do najvišeg od 12 posto. Kolektivni ugovor ugostiteljstva potpisan je za naredne 2 godine, primjenjuje se od 1. travnja 2022. do kraja 2023. godine, a nove minimalne bruto plaće primjenjuju se od 1. lipnja.

”Iako se sektor još oporavlja od gubitaka prouzrokovanih pandemijom i pred nama je još jedna izazovna i nepredvidiva sezona, nastavljamo s trendom povećanja plaća i drugih prava zaposlenih. Ljudi su temelj kvalitetne usluge i svi koji radimo i odlučujemo u turizmu moramo stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju”, izjavio je Željko Kukurin, predsjednik HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma.

Pritisak se nastavlja

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske ističe međutim, da sindikati još nisu zadovoljni.

”Nastavit ćemo zajedno sa poslodavcima vršiti pritisak na Vladu da porezno rastereti ovu djelatnost, a na poslodavce da s nama dogovore veće plaće i da zainteresiramo naše radnike da se školuju i rade u turizmu i ugostiteljstvu, jer je nesporno da su oni poslodavcu najbolji, najvrjedniji i najjeftiniji”, istaknuo je Andrić.

Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije slaže se da te plaće u sadašnjim uvjetima nisu dostatne, no dobro je što nijedan poslodavac ne može isplaćivati ispod ugovorenih iznosa.

”S druge strane, kroz kolektivne ugovore na razini kompanija ugovaramo znatno više plaće, te se ugovaraju i dodatna materijalna prava. Vrijeme ispred nas je zaista izazovno, nadamo se ipak bolje nego što je vrijeme iza nas, a onda vjerujemo da već nakon sezone možemo zajedno razgovarati i o većim plaćama”, kaže Cvitić.

Kako god, sindikati i poslodavci očekuju da će resorno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i ovog puta donijeti odluku o proširenoj primjeni ovog granskog kolektivnog ugovora. To je važno jer ugostiteljima koji nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor također omogućuje korištenje preraspodjele radnog vremena zaposlenika u maksimalnoj trajanju – 60 sati unutar 6 mjeseci i mogućnost korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati. Takva fleksibilnost je važna zbog specifične dinamike poslovanja u turističkoj sezoni. Uz fleksibilnost, proširena primjena kolektivnog ugovora ugostiteljstva osigurava i ujednačavanje radnih uvjeta i uvjeta poslovanja za sve u turizmu, ali i suzbijanje nelojalne konkurencije.

Pitanje sezonaca

Zapošljavanje sezonaca jednako je važno za funkcioniranje kompanija, a tu i dyalje nema reda, upozorava Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

”Iako smo održali puno sastanaka tijekom godine i dobili obećanja da će se prilagoditi sustav javne uprave kako bi se pojednostavile procedure za dobivanje radnih dozvola strancima, svjedoci smo da se na terenu to ne provodi. Znam za primjer jednog radnika koji je tri dana od 7 do 15 sati stajao na kiši pred policijskom postajom jednog grada na Jadranu i čekao kako bi dao otisak prsta. Navodno nije bilo nešto u redu sa skenerom, i taj radnik je odustao. Uz svu današnju tehnologiju u Hrvatskoj se, unatoč obećanjima, nije realizirao učinkovit sustav dobivanja dozvola, a sezona je tu, i trebaju nam radnici”, kaže Ostojić.