Zbog skorog ulaska Hrvatske u europodručje proces donošenja državnog proračuna za 2023. ove godine prvi put uključuje i izradu Nacrta proračunskog plana koji se potom u okviru praćenja i koordinacije ekonomske politike članica eurozone šalje na ocjenu Europskoj komisiji i Euroskupini. Vlada je na jučerašnjoj sjednici, uz rebalans ovogodišnjeg proračuna, predstavila taj dokument, a na njegovim makroekonomskim projekcijama temeljit će se i konkretni proračunski planovi za 2023.

Uz podizanje očekivane stope realnog rasta BDP-a na 5,7 posto u ovoj godini, za iduću godinu u Vladi računaju da će se dinamika gospodarske aktivnosti pod utjecajem usporavanja globalnog rasta svesti na 0,7 posto, i to u prvom redu zahvaljujući rastu državne potrošnje i investicija. Prosječna stopa inflacije pritom bi trebala usporiti s 10,4 posto, koliko se “po novom” očekuje za ovu godinu, na 5,7 posto u idućoj.

Govoreći o makroekonomskim izgledima, ministar financija Marko Primorac na jučerašnjoj je sjednici Vlade reako i kako se na tržištu rada, a s obzirom i na kronični manjak ponude radnika, dogodine ipak ne očekuju izraženija negativna kretanja. Broj zaposlenih trebao bi se blago povećati, a stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini. Snažan nominalni rast bruto plaća zaposlenika iz 2022. ipak će blago oslabiti, s tim da se s jedne strane očekuje naglašeno usporavanje rasta plaća u privatnom sektoru, dok u javnome slijedi ubrzavanje rasta plaća. “Međutim, unatoč nastavku snažnog rasta mase plaća, kao i izraženom doprinosu socijalnih davanja kućanstvima, povišena inflacija će, kao i u ovoj godini, onemogućiti realni rast raspoloživog dohotka sektora stanovništva”, jedan je od naglasaka makroekonomskih izgleda.

U takvu ambijentu osobna potrošnja će osjetno usporiti (sa 4,5 na samo 0,4 posto), a premda se i kod investicija u fiksni kapital očekuje usporavanje, ono će biti umjerenije zbog očekivanog snažnog rasta investicija na razini opće države koje se velikim dijelom financiraju sredstvima iz EU fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost.

U Ministarstvu financija računaju da će rast investicija ponajprije odražavati nastavak pozitivne dinamike u građevinskoj djelatnosti (u kojoj puno teže dolazi do obustavljanja ugovorenih projekata) koja je usto dijelom uvjetovana i obnovom nakon potresa. Unatoč općenitom pogoršanju ekonomskog okruženja, zbog čega se očekuje kraj trenda snažnog rasta zastupljenosti hrvatskog izvoza na izvoznim tržištima roba, ali i realan pad izvoza usluga (zbog smanjenja turističke potražnje), u Vladi i dogodine računaju da će javne financije ostati u okvirima Maastrichtskih kriterija za deficit proračuna opće države.

Premda će na razini EU i tijekom 2023. na snazi ostati klauzula o odstupanju od fiskalnih pravila, ministar Primorac kaže kako će ove godine deficit opće države na kraju biti 1,5 posto BDP-a što je osjetno manje nego u prethodnim (proljetnim) projekcijama, a dogodine se računa s manjkom na razini 2,3 posto BDP-a.

I dinamika javnog duga bi, prema računicama Vlade, trebala ostati znatno bolja od one koju traži Pakt o stabilnosti i rastu. Na kraju ove godine razina duga trebala bi pasti s nepunih 80 na 71,3 posto BDP-a, a iduće godine bi se trebao spustiti i ispod 70 posto (na 69% BDP-a).

Ipak, u Vladinu dokumentu navodi se da nadolazeće razdoblje karakterizira visoki stupanj neizvjesnosti i dominantni negativni rizici u smislu ekonomskih izgleda. A neizvjesne i promjenjive okolnosti posebice nose izazove za fiskalnu politiku.

Cijena kriznih mjera

To se ove godine očitovalo u nizu državnih intervencija objedinjenih u dva paketa mjera za ublažavanje posljedica troškovnih udara na kućanstva i gospodarstvo, koji su s ruskom agresijom na Ukrajinu eskalirali, ponajprije u sferi energenata, ali i hrane.

Fiskalni učinci jesenskog paketa, dakako, samo su jedan od razloga potrebe za drugim rebalansom ovoogdišnjeg proračuna. Prema prijedlogu rebalansa, ukupni prihodi proračuna u konačnici se povećavaju za nevelikih 0,4 posto ili za 758 milijuna kuna, na 171,8 milijardi. Najveća korekcija prihoda naviše odnosi se na poreze, koji se po novom planiraju na 95,5 milijardi kuna ili 4,4 milijarde kuna više u odnosu na plan iz svibnja (kojim su također podebljani prvotni planovi). Pritom su očekivanja kod PDV-a, unatoč Vladinu smanjenju stope za određene kategorije proizvoda dodatno povećana za 2,1 milijardu kuna (na 64,7 mlrd.), a tek za nešto manje podebljana je i stavka planiranog poreza na dobit (za koju je novi plan 11,3 mlrd.).

Istodobno, ukupni rashodi ostaju na razini od nepunih 185 milijardi kuna, s tim da se oni koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka (i utječu na deficit) povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se oni financirani iz EU i ostalih izvora smanjuju za isti iznos, objasnio je Primorac.

U dijelu spomenutih rastućih rashoda izdvojio je provedbu Vladinih mjera iz jesenskog paketa za zaštitu od rasta cijena s 2,1 mlrd. kuna fiskalnog učinka, od čega je 852 milijuna osigurano unutarnjim preraspodjelama, a samo 310 milijuna povećanjem rashoda.

Plan izdataka za mirovine rebalansom je podebljan za 1,2 milijarde kuna, a uz indeksaciju to uključuje i isplate umirovljenicima za ublažavanja posljedice porasta cijena energenata.

Teret arbitraže za Inu

Oko 1,8 milijardi dodatnih kuna u proračunu je trebalo osigurati za isplatu po presudi u arbitraži pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u slučaju Ina-Mol, što uključuje i 391 milijuna kuna na ime zateznih kamata.

Za rashode za zaposlene, računajući i plaće u osnovnim i srednjim školama, rebalansom je osigurano dodatnih 583 milijuna kuna, a za dodatnih 300 milijuna kuna, primjerice, povećani su ponovno i transferi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.