Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na prošlotjednoj je sjednici “proglasilo” mirovinsko društvo čiji su OMF-ovi (kategorije A, B i C) za 2023. ostvarili najveći prinos, ali prilagođen riziku.

Najveći prinosi za proteklu godinu zapravo obuhvaćaju razdoblje od zadnje tri godine, a s obzirom na parametre rizika u Hanfinoj formuli ostvarili su ih fondovi (A, B i C) pod upravljanjem Raiffeisen mirovinskog društva.

Prema posljednjem mjesečnom izvješću Hanfe, za studeni, fondovi kojima ono upravlja nominalno nisu ostvarili najveće prinose ni u 12-mjesečnom razdoblju, ni u trogodišnjem razdoblju, ali prema formuli na temelju koje se rade izračuni na spomenuti rezultat bitan utjecaj ima volatilnost.

Kako bilo, za Raiffeisen društvo za upravljanje mirovinskim fondovima to znači da će mu se u narednih godinu dana raspoređivati “dupla kvota” novih članova OMF-ova.

Nema naznaka proaktivnosti
Kako se navodi u Hanfinoj odluci, svakom mirovinskom društvu će se u razdoblju od 1. veljače 2024. do 31. siječnja 2025. raspoređivati po 1/5 osiguranika koji u roku od mjesec dana od uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja samostalno ne odaberu obvezni mirovinski fond, dok će se preostala 1/5 osiguranika dodatno raspoređivati mirovinskom društvu s najvećim prinosom.

U Hrvatskoj već poslovično velika većina osoba prilikom zapošljavanja odnosno prvog prijavljivanja ne radi sama odabir obveznog mirovinskog fonda, već to po službenoj dužnosti za njih radi Regos.

Prema posljednjem dostupnom godišnjem izvješću Agencije, u 2022. godini je od ukupno 83,8 tisuća novih članova samo njih 2,6 posto (manje od 2200) samostalno odabralo fond, dok je 81,6 tisuća (ili 97,4%) novih članova to prepustilo Regosovu automatizmu tj. ključu raspodjele. U tom pogledu i dalje nema naznaka proaktivnijeg ponašanja prinova u fondovima drugog stupa. Prema najsvježijim dostupnim podacima, za studeni 2023., u tom je mjesecu samo 307 od ukupno 8933 nova člana samo odabralo fond.

U svakom slučaju, u idućih godinu dana Regos će trima ostalim društvima za upravljanje mirovinskim fondovima usmjeravati po jednu petinu novih članova u njegovoj raspodjeli, a Raiffeisenu će se proslijediti dvije petine “novaka” s pratećim uplatama doprinosa.

Na mjesečnoj razini neto mirovinski doprinosi u fondove drugog stupa danas se kreću oko 110 milijuna eura, a u prvih 11 mjeseci prošle godine u njih se slilo 1,14 milijardi eura doprinosa (neto). Nakon izrazito nepovoljne 2022. godine prošla je donijela oporavak prinosa mirovinskih fondova.

Zaključno s krajem studenoga u odnosu na početak godine indeks Mirex za fondove kategorije A premašio je 12% (uz raspon od 6,7% kod Raiffeisenova do 15,5% PBZ-CO-a).

Članstvom najbrojnija kategorija B u prvih 11 mjeseci je ostvarila prinos od prosječno 7,7 posto (uz raspon od 4,7 do 11%), a Mirex C kategorije fondova je mjesec dana prije kraja godine nominalno bio na 2,42 posto prinosa (uz raspon od 2,06 do 3,59%).

Izjednačavanje dodatka
S ovom godinom u mirovinskom sustavu na snagu je stupilo niz promjena. Najviše kontroverzi izazvala je ona prema kojoj se iz A i B fondova 5% neto imovine ili približno milijardu eura predviđa preusmjeriti (i to kao zakonska obveza) u alternativni investicijski fond s državnim jamstvom.

Novost je i izjednačavanje dodatka na mirovine iz oba mirovinska stupa, povećanjem onoga za drugi stup s donedavnih 20,24 na 27 posto, čime bi se udjel onih koji izabiru dvostupnu mirovinu koliko-toliko povećao u odnosu na skromnih 20-ak posto.

Za one koji su blizu umirovljenja jedna od važnijih inovacija je mogućnost jednokratnog povlačenja 20 umjesto sadašnjih 15 posto mirovinske štednje uoči odlaska u mirovinu. Uz ostalo, od ove godine nema ulazne naknade koja se plaćala na mjesečne uplate u drugi stup, a godišnja naknada je smanjena. Konačno, novost su i fleksibilnija ulagačka te pravila za prelaske iz jedne u drugu kategoriju fonda.