U osvit 2020. Hrvatskom vlada optimizam. Umjereni, doduše, ali optimizam. Gospodarstvo raste petu godinu zaredom, od turizma se slijevaju milijarde eura, a rejting se vratio u investicijske vode. Plaće rastu jer nema radnika, članstvo u Europskoj uniji gura rast izvoza, ima poboljšanja na Doing business ljestvici lakoće poslovanja. Euro je korak bliže, životni standard polako, no sigurno raste.

Pa sad iako je taj rast mlohavih 2,9 posto, nedovoljan da se nadamo (današnjem) standardu prosječnog stanovnika Austrije unutar pola stoljeća, betonizaciji obale nema kraja, a poduzetnici se i dalje probijaju kroz šumu papirologije u skupoj i korumpiranoj državi gdje god se okrenu – sentiment je generalno pozitivan. Tu vizuru vjerno oslikavaju rezultati i analize poslovanja najvećih kompanija i sektora u prošloj godini koju tradicionalno donosimo na stranicama koje slijede.

Bujica pitanja

Donosimo vam ih, međutim, iz perspektive koronavirusom obojane godine (zbog čega i kasne godišnja izvješća) s padom BDP-a od 15 posto u drugom tromjesečju koja prošlu godinu čini gotovo znanstveno-fantastičnom pričom.

Lokalni (novi) koronavirus koji se pojavio negdje daleko u Kini već u ožujku pretvorio se u pandemiju kakvu moderno društvo nije vidjelo. Svakodnevnica su postale maske, dezinficijensi, socijalno distanciranje, broje se milijuni zaraženih i onih koji su izgubili bitku s Covidom-19.

Virus nije samo inficirao ljude već i ekonomiju bacivši na koljena čitave sektore i grane. Svjetska trgovina u proljeće je stala, u obuzdavanju širenja bolesti zemlje su jedna za drugom uvodile ‘lockdowne’, tržišta su nestajala, a u spas radnih mjesta upumpane su stotine milijardi eura državne pomoći. Premda na cjepivu radi nekoliko stotina znanstvenih timova diljem planete, u vrijeme pisanja ovih redova početkom jeseni 2020., neka istraživanja daju obećavajuće rezultate, no znanstvenici upozoravaju da garancije uspjeha – nema. Uostalom i pandemija HIV-a traje 30-ak godina, a on se ni ne prenosi zrakom.

Gdje nas to ostavlja? Hoće li koronavirus promijeniti međuljudske odnose, način rada, poslovanja, putovanja – zauvijek? Ili, već jest, a da toga nismo još svjesni ni za to spremni? Je li 2019. Zadnja godina po “starom”? Ili je Covid-19 tek jednokratna prepreka, istinabog ogromna, nakon koje se vraćamo u normalu?

Evo, i službene prognoze Vlade i Hrvatske narodne banke predviđaju nam pad od 8-9 posto ove pa oporavak po pet-šest posto rasta BDP-a iduće godine.

“Rast od 5 posto je realan u 2021. jednostavno zbog niske baze koju imamo ove godine. Ta dinamika rasta je održimo glavu iznad vode, no daleko je od točke oporavka da se vratimo na staro”, kaže profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov.

U oporavak u obliku famoznog slova “V” više malo tko vjeruje, s obzirom na strukturu ekonomije, snažno oslanjanje na turizam i usluge, dva stupa posebno pogođena epidemijom. Ivanov očekuje da će domaći oporavak prije slijediti izgled slova “K”: dio sektora krenut će uzlaznom putanjom, dok će dio još izvjesno vrijeme pokušavati preživjeti.

Neizbježne rošade

Neka od najuspješnijih poduzeća, kao istovremeno i najkonkurentniji igrači u svojim branšama, na listi su najuspješnijih izvoznika za 2019. koju je kao članica stručnog žirija udruge Hrvatski izvoznici sastavljala i profesorica Ivanov. Za pretpostaviti je da će lista za 2020. doživjeti rošade samo iz razloga jer se automatski diskvalificiraju gubitaši ili oni koji su rezali zaposlenost.

“Dio je tvrtki pogodila sama epidemija, a dio više zatvaranje ekonomije u proljeće, no realno je očekivati da će mnogima poslovanje u 2020. biti pogođeno. Tu bi se moglo naći i IT tvrtki iako se taj sektor često naglašava kao jedan koji je najviše profitirao”, kaže naša sugovornica.

Sve dok je rasplet globalne situacije s koronavirusom neizvjestan, nemoguće je prognozirati što će biti s ekonomijom.

“Prehrambena industrija, farmaceutika, kemijska industrija, građevina, gradnja konstrukcija; one će profitirati u ovim okolnostima, a sektori poput drvno-prerađivačkog bit će pogođeniji. Sektor usluga će izrazito ovisiti o epidemiološkoj situaciji”, kaže Ivanov. Mišljenja je da se situacija s Covidom-19 neće još vratiti na staro jer je stupanj nepovjerenja još vrlo značajan. “Stvari su se promijenile zauvijek, čak i da se jednog dana svi procijepe protiv koronavirusa. Nema povratka na staro jer ako nas je posljednjih pola godine nečemu naučilo to je da ovo nije ni prva ni zadnja epidemija. Sve što je vezano za socijalni kontakt još godinama će ostati rizik, kao globalno ratno stanje u kojem je svatko potencijalni metak”, primjećuje Ivanov.

Prilike za iskorak koroni unatoč, a dobrim dijelom i zbog nje, u podebljavanju investicija pronašli su fondovi rizičnog kapitala, kao i lepeza kompanija sa solidnom financijskom (i tržišnom) pozicijom. Za igrače s većim apetitom za rizik (koje u ovom slučaju tek u iznimkama čine banke) COVID-19 nije prepreka već prilika i jednokratni efekt. Korona je udarila na likvidnost mnogih kompanija, dobre učinila još boljima, a onim drugima ogolila postojeće slabosti. Sad je sve pitanje valuacija i cijene. Zato se među onima koji su u rujnu 2020. krenuli u šoping, primjerice, i jedan Valamar kupnjom HTP-a Orebić, bez obzira na sezonu koja je podbacila za 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Venture i private equity fondovi posebna su priča, ali potvrđuju uzrečicu da što je nekome kriza, drugome je šansa. Poljski fond Enterprise Investors, pod čijim kišobranom od 2018. godine posluju trgovački lanac Studenac (potvrđeno je nekoliko akvizicija do kraja godine) i proizvođač pekarskih i slastičarskih proizvoda Pan-Pek, spominje se kao potencijalni interesent za kupnju Leda.

Nisu Poljaci jedini, na listi je navodno sedam kupaca uključujući i dobro poznata imena poput Podravke, Atlantica i Mid Europe. Ne treba zanemariti ni da je Europska banka za obnovu i razvoj, u okviru nove strateškog okvira, otvorena za velike zalogaje ni da je na tržište ušao niz manjih fondova koji skeniraju prilike.

Dok Ledo ide na bubanj zbog krpanja dugova koncerna Fortenove, ta je transakcija jedan od faktora koji će Hrvatsku staviti na investitorsku kartu pa čak i onih kojima ranije nije bila u fokusu. Toj slici treba dodati ulazak u tečajni mehanizam i potencijal skorog ulaska u Schengen što je signal postojećim i novim ulagačima za daljnje snižavanje troškova i generalne percepcije rizika.

Nema povratka na staro?

Konzultantska kuća Deloitte još tijekom ‘lockdowna’ iscrtala je tri scenarija za budućnost prigodno nazvana Oluja, Tornado i Tsunami.

Oluja, koja je predviđala kraj pandemija za 2-3 mjeseca, ubrzo se pokazala preoptmistična.

Tornado, srednje loš scenarij u kojem korona virus postaje kroničan i vraća se na jesen stvarajući probleme u narednih pola godine, trenutno se čini najvjerojatnijim, kažu u ovoj konzultantskoj kući. Za gospodarstvo on, pojašnjavaju nam, znači da poticajne mjere države nisu dovoljne pa dolazi do dugotrajne krize na strani potražnje i nabave.

Autor spomenuta tri scenarija i partner u Deloitteu Zlatko Bazianec pojašnjava da za tvrtke Tornado nosi potrebe za novom procjenom utjecaja na poslovanje u narednih godinu dana, kraj velikih projekata, blokade regija i granica, krize zbog bolovanja, izostanke s posla, negativan novčani tijek u srednjem roku, kraj određenih vrsta poslovanja i otpuštanja. Podvuče li se crta, takav rasplet ove krize znači oporavak gospodarstva i do dvije godine prije povratka na razine prije korone.

“Kompanije traže Covid analize, no očekuju da će se situacija prije ili kasnije vratiti na staro. To nije realno, puno toga će se zauvijek promijeniti. Treba tražiti prilike, koliko god da je loše”, smatra Zlatko Bazianec.

Iz perspektive neizvjesne ovogodišnje jeseni s milijardama kuna državne pomoći uloženih u protukrizne mjere za spas radnih mjesta, kao i najavom novih poreznih promjena ne bi li se spasila osobna potrošnja i kakav-takav gospodarski rast, prošla godina može se doimati kao znanstveno-fantastično 
razdoblje.

Vjerojatno jednako kao što bi pandemija koronavirusa izgledala lani. Ono što je izvjesno, međutim, je da i u nemogućim uvjetima koji će udariti većinu, neke i pokositi, mnogi će se prilagoditi, pronaći nove niše, tržišta izvore prihoda tvrdoglavo demonstrirajući neuništiv poduzetnički duh.