Prvi ovogodišnji izlazak Hrvatske na međunarodno tržište obveznica zaključen je manjim iznosom zaduženja od ciljanoga uoči najave izdanja investitorima. Jučer otvorena knjiga upisa novih hrvatskih euroobveznica  na rok od deset godina zatvorena je s iskazanom potražnjom od tri milijarde eura, a na kraju su prihvaćene ponude u iznosu 1,25 milijardi eura.

“Usprkos izazovnim tržišnim okolnostima rastuće inflacije, pooštravanja monetarnih politika centralnih banaka i, posljedično, rasta kamatnih stopa i prinosa na tržištu, te aktualnog rusko-ukrajinskog sukoba, interes međunarodne investicijske zajednice bio veoma značajan”, po zaključenju posla istaknuli su u Ministarstvu financija. Podcrtavaju i dobru geografsku diverzifikaciju kupaca (od SAD-a i Velike Britanije do Njemačke, Francuske Švicarske i zemalja SIE).

Konačna veličina izdanja istovjetna je obvezi otplate krajem svibnja  dospijevajućeg obvezničkog duga, ali prilikom operacija refinanciranja Ministarstvo financija obično povuče nešto veći iznos računajući na druge potrebe državnog proračuna, u prvom redu za pokrivanje deficita. Neslužbeno, i ovaj je put plan bio plasirati nekoliko stotina milijuna eura povrh obveze otplate duga, no na to se nije išlo zbog raspona traženih prinosa u ponudama investitora.

Ukratko, za veći iznos izdanja kupcima bi se moralo osigurati prinos veći od tri posto, a u timu ministra Zdravka Marića to su očito vidjeli kao gornju granicu. U konačnici je 1,25 mlrd. eura  plasirano “tijesno ispod trojke”  – uz prinos za investitore od 2,975 posto i kuponsku kamatu od  2,875 posto.

Na dug po euroobveznici koji će se time refinancirati država je proteklih osam godina plaćala i znatno višu kamatu (3,875 posto) i u tom smislu nova će značiti osjetno manji kamatni trošak. Istodobno, u odnosu na prinose na sekundarnom tržištu (a oni su u nekoliko dana porasli s oko 2,3% na 2,6%) ostvarena cijena odražava i povećanu “izdavačku premiju” koju investitori danas traže na račun rizika zbog velike volatilnosti tržišta.

Države koje bi u tom smislu mogle poslužiti kao orijentir praktično nisu izlazile na međunarodno tržište otkako je eskalirala ukrajinsko-ruska kriza (iz srednje i istočne Europe Poljska je potvrdila da uskoro planira).

Zbog svega u Ministarstvu financija ocjenjuju i da su postignuti uvjeti  “potvrda statusa Republike Hrvatske kao atraktivnog izdavatelja i povjerenje ulagatelja u kvalitetu hrvatskog duga na međunarodnom tržištu, a to je u konačnici omogućilo da upravo Hrvatska otvori put izdanjima euroobveznica i ostalim državama u regiji”.

S obzirom na otprije prisutna očekivanja trenda rasta kamata u Katančićevoj su svibanjsko dospijeće euroobveznice prvotno namjeravali riješiti i znatno prije. S pripremama su krenuli već sredinom veljače, tj. nedugo nakon refinanciranja duga po domaćoj obveznici. Ali s ruskom invazijom na Ukrajinu, sankcijama i  novim poremećajima dobavnih  lanaca koji su još pojačali inflatorne pritiske, stvari su se na tržištima dodatno zakomplicirale.

I posljednji, ožujski podaci o inflaciji pokazali su jače ubrzanje od očekivanog i u eurozoni i SAD-u (7,5 i 8,5 posto ), što potencira i očekivanja poteza centralnih bankara u pogledu  programa otkupa imovine i referentnih kamatnjaka. Sve u svemu, koliko god je cijena od gotovo tri posto u netom zaključenoj prodaji hrvatskih euroobveznica viša nego u prethodnih pet izdanih na međunarodnom tržištu (2018. do 2021.), danas je teško kladiti se da za mjesec ili dva ne bi bila i viša.