Generacija Z trenutačno je najmlađa na tržištu rada, a menadžeri i drugi stariji zaposlenici često im pripisuju ne baš laskave karakteristike. Prema istraživanju portala MojPosao o potrebama i ambicijama nove generacije radnika koje je provedeno prošle godine, visokih 93 posto poslodavaca generaciju Z opisalo je kao arogantnu, nezadovoljnu, zahtjevnu i otvorenu. Rezultatom je to prilično veliko odskakanje u odnosu na to kako su poslodavci opisali ostale generacije, ali i kako se ranije gledalo na generacije “novih klinaca u uredu”. Generaciju X doživljavaju kao lojalnu, poslušnu, zadovoljnu i marljivu, a milenijalce kao marljive, ambiciozne, samostalne i organizirane.

Poslodavci smatraju kako se između generacija primjećuje i promjena već prilikom samog zapošljavanja, jer mladi žele više plaće, bolje beneficije i uvjete rada nego pripadnici drugih generacija. Zanimaju ih radna mjesta koja nude izazov, rast i smisao. Traže radna mjesta koja odražavaju njihove vrijednosti i doprinose pozitivnom utjecaju na društvo. Irena Miljković Krečar, nastavnica psihologijskih kolegija na Sveučilištu VERN, naglašava kako su brojne karakteristike koje stariji pripisuju određenoj generaciji zapravo rezultat dobne razlike.

“Pojam ‘generacijske razlike’ podrazumijeva da postoje neke značajne razlike između današnje i prijašnjih mladeži, uslijed okolnosti odrastanja, koje su onda stvorile i različita očekivanja od vlastitih karijera i poslodavaca. Za razliku od prijašnjih generacija, koje makar imaju sjećanje na offline život, pripadnici generacije Z odrasli su sljubljeni s tehnologijom, te u tom smislu očekuju i višu razinu tehnološke integracije na svom radnom mjestu’’, kazala je Miljković Krečar. Generaciju Z čine rođeni od 1997. do 2012. godine i smatra ih se prvom potpuno digitalnom generacijom koja je odrasla okružena internetom. Od malena su izloženi digitalnim uređajima i to ih čini iznimno vještim u korištenju tehnologije. Stoga ne čudi da ih mogu privući: tehnološki orijentirani poslovi poput programiranja, web razvoja i digitalnog dizajna, poslovi koji nude brz napredak i priznanje, te karijere u područjima poput video igara, društvenih medija i influencer marketinga. Prema rezultatima istraživanja imaju snažan osjećaj vlastitog identiteta i često se izražavaju kroz osobni stil, stavove i vrijednosti.

Svoju autentičnost naglašavaju i u profesionalnom okruženju. To nam potvrđuje i Gabrijela Jukić, asistentica na HR projektima i pripadnica generacije Z koja kaže:

“Smislenost posla mojoj generaciji puno je bitnija nego što je bila prijašnjima. Želim vidjeti cilj i vjerovati u to što radim. To je dobro, ali i nije, jer se prije nego se dođe do smisla moraju se proći stvari kojima ne vidimo smisao, a potrebne su.’’

Vrijednosti se razilaze

Profesorica Miljković Krečar napominje kako se milenijalci i generacija Z više zauzimaju za svoja prava pred autoritetima od svojih prethodnika. To je primijetila i Jukić.

“Vrijednosti starijih kolega i naše dosta se razilaze. Primijetila sam da se oslanjanju na nas u tom tehnološkom smislu, što ja vidim kao izazov i prepreku. Doživljaj autoriteta isto je drugačiji, oni su više spremni slagati se s nadređenima u nekim stvarima nego mi. Mi smo spremni iskazati svoje mišljenje’’, rekla je Jukić.

“Svima nama tehnologija je izmjestila dio socijalizacije i komunikacije u virtualni prostor, što je omogućilo razvoj vještina digitalne komunikacije s jedne strane, a s druge i ukinulo dio prostora za razvoj tradicionalne komunikacije licem u lice. No postoje i autori koji su zabrinuti za razvoj tradicionalnih vještina pisane komunikacije mlađih generacija. Naime, tzv. e-diskurs, analiziran kroz tekstualnu online komunikaciju mlađih generacija, pokazuje značajno odudaranje od gramatičkih i pravopisnih standarda, poprimajući oblik novog, hibridnog govora’’, primjećuje Miljković Krečar.

Pogrešno je procjenjivati socijalne kompetencije generacije Z kroz standarde komunikacije prijašnjih generacija, naglašava Miljković Krečar. Tvrtke, smatra nastavnica, trebaju naći načina prilagoditi se preferiranim načinima i vještinama interakcije ove generacije, koja će jednog dana postati dominantna na tržištu rada. S druge strane, socijalne vještine nisu statične, tj. mogu se razvijati i mijenjati, što znači da tvrtke mogu pružiti dodatnu obuku i prilike za razvoj podrazvijenih socijalnih vještina svojim djelatnicima. Na socijalne vještine generacije Z velikog utjecaja imala je činjenica što je dio njih na tržište rada stupio u trenutku pandemije i rada od doma.

Istaknula je to i u svojoj kolumni za Poslovnu 2024. Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama komentirajući poluprazne urede globalnih kompanija u SAD-u:

“Za mlađe generacije ‘remote’ rad normalno je i očekivano stanje koje postaje pitanje zadržavanja talenata i konkurentnosti poslodavca na tržištu rada. Stoga, udaljen ili hibridan rad postaju neizostavan dio paketa koji se već danas dogovara pri zaposlenju i izvan IT sektora.”

Utjecaj pandemijskog rada

Studentica Grafičkog fakulteta, pripadnica generacije Z, komentirala je:

“Korona je sigurno utjecala na moje socijalne i profesionalne vještine, iako možda u početku toga nisam bila svjesna. Smatram kako nas fakultet osim praktičnog znanja uči i radnom odnosu i pokazuje nam kako bi trebala izgledati komunikacija između kolega. Za vrijeme korone naučili smo sve raditi od doma i izbjegavali usmenu komunikaciju. Sve smo probleme rješavali preko mailova. Primjećujem da je studentima zato sad jednostavnije poslati mail, nego otići kod profesora na konzultacije’’, komentirala je.