Prosječna stopa inflacije u 2022. približit će se razini od gotovo šest posto, što će utjecati na raspoloživi dohodak, pa stoga ne isključujemo mogućnost novog kruga Vladinih fiskalnih poticaja, stoji u komentaru Raiffeisenbanke Austria (RBA) o rastu inflacije u Hrvatskoj u veljači ove godine.

OČUVANJE POSLOVANJA

‘Situacija je vrlo ozbiljna’: Dukat povećava otkupnu cijenu mlijeka

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači porasle u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 6,3 posto, najviše od kolovoza 2008. godine, kada je stopa iznosila 7,1 posto.

Cijene dobara i usluga porasle su i na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na siječanj 2022., te su u prosjeku bile više za 0,9 posto.

Na godišnjoj razini najviše su porasle cijene prijevoza, za 10,7 posto te hrane i bezalkoholnih pića, za 10 posto, a na mjesečnoj razini odjeće i obuće, za tri posto.

Kako napominju RBA analitičari, od sredine 2021. uslijed globalnih čimbenika, ali dijelom i zbog nepovoljnijih vremenskih uvjeta na domaćem tržištu, pojačani su inflatorni pritisci na cijene hrane.

Cijene hrane, koje uključuju i bezalkoholna pića, čine četvrtinu potrošačke košarice i porasle su 10 posto na godišnjoj razini te su imale najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa, za 2,59 postotnih bodova, navode između ostalog iz RBA.

Uz ranije prisutne inflatorne pritiske generirane rastom cijena energenata i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, inflatorni pritisci (za sada) predstavljaju najveći izazov, smatraju.

“Iako je Vlada poduzela određene mjere uslijed rasta cijena energenata, izravan utjecaj kroz prelijevanje cijena energije i hrane s globalnih tržišta je neizbježan. Stoga će 2022. donijeti jače inflatorne pritiske, izravno na cijene hrane i prelijevanjem učinaka s proizvođača na potrošače, pri čemu će se prosječna godišnja stopa rasta približiti razini od gotovo šest posto. Navedena će kretanja utjecati na raspoloživi dohodak. U takvom okruženju, ne isključujemo mogućnost novog kruga fiskalnih poticaja”, procjena je analitičara.

Gomilanje zaliha

‘Nema potrebe raditi zalihe brašna i goriva’

Kako dodaju, slična dinamika cijena, ali i izvori inflatornih pritisaka očekuju se i u europodručju. Naime, u 2022. prosječna stopa rasta potrošačkih cijena u europodručju vjerojatno će preskočiti šest posto, također predvođena rastom cijena energije i hrane, s povratkom na oko tri posto u 2023.

“Navedena “usklađenost” prognoza ne iznenađuje budući da povijesno gledano, dugoročna stopa inflacije Hrvatske blizu je prosjeka europodručja. Osim toga, Hrvatska u usporedbi s drugim državama srednje Europe i dalje ima nižu stopu inflacije, a poslovni ciklusi su visoko usklađeni s europodručjem”, piše u komentaru RBA.