Za razliku od premijera koji je kazao da se plaće ne određuju dekretom, poslovna zajednica pozdravila je inicijativu predsjednice države da se prosječne plaće povećaju na 7500 kuna, piše Večernji list.

Oni su je ponajprije iščitali kao poziv Vladi i premijeru Plenkoviću da smanji javna davanja, a ne poslodavcima da dignu plaće. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj kreće se oko 6200 kuna, no oko dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama zarađuju manje od prosjeka.

Predsjednica smatra da bi povećanje prosječnih primanja na oko 7.500 kuna smanjilo depopulaciju, a pozvala je i na povećanje minimalne plaće jer je 3.000 kuna premalo za kvalitetan život. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, kaže da za svaku plaću od 7.500 kuna neto poslodavac mora osigurati oko 14.000 kuna.

– Kada stavite taj podatak u kontekst postojećeg opterećenja troškova, u porast plaća trenutačno se mogu ulagati jedino sredstva namijenjena investicijama – kaže Majetić za Večernji list. Prošle su godine prosječne plaće nominalno rasle oko četiri posto, a realno u skladu s povećanjem BDP-a te bi tim tempom mogle doći do 7.500 kuna oko 2022. godine.

– Ne možemo bolje konkurirati takmacima EU kao zemlja s jednim od najviših poreznih opterećenja, s radnim zakonodavstvom koje ne podržava u cijelosti moderne oblike rada ni sa zdravstvenim sustavom koji kreditiraju privatni poslodavci. Moramo početi djelovati snažnije i zato ćemo podržati Vladu u svim aktivnostima koje će nam omogućiti veći rast plaća – kazao je Majetić koji je lopticu za povećanje plaća prebacio na Banske dvore.

– Rast plaća samo je posljedica gospodarske uspješnosti. Jedini je održivi način rasta plaća povećanje proizvodnje, povećanje BDP-a i sve što činimo da budemo gospodarski uspješniji istodobno je i politika povećanja plaća – komentira Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, te dodaje da je i minimalna plaća posljedica ukupne razvijenosti.

– Što je zemlja razvijenija, minimalna plaća bit će veća. Nije slučajno da Bugarska ima minimalnu plaću 280 eura, a Luksemburg 2000 eura. I zato kad se govori o rastu plaća, treba govoriti o razvoju gospodarstva – kaže Nestić, koji slično kao i premijer kaže da određivanje plaća političkim dekretom iznad mogućnosti gospodarstva treba izbjegavati jer može biti štetno te dovesti do nezaposlenosti i sporijeg rasta.