Ministar Slavko Linić pospremanje državnih financija provodi isključivo na prihodnoj strani proračuna što osiromašuje građane. I najavljeni potezi uvođenja poreza na imovinu i daljnje smanjenje doprinosa za zdravstvo u idućoj će godini nastaviti teret financiranja s tvrtki prebacivati na stanovništvo, komentiraju analitičari Raiffeisen banke u publikaciji "Fiskalna konsolidacija nedovoljna za pokretanje gospodarstva". Dok teret krize podnose građani, država je dizanjem administrativnih cijena struje i plina trebala pojačanim investicijama potaknuti rast privatnog sektora. No više cijene usluga javnog sektora i poreza nisu donijele investicije premda je prošlo tri četvrtine godine.
Rast javnog duga
Prihodi države u osam mjeseci povećani su 3,4 posto, a rashodi 0,3 posto što bi uz očekivanu godišnju razinu inflacije od 3,5 posto trebalo značiti da će se udio rashoda u BDP-u smanjiti za jedanpostotni bod i time zadovoljiti Zakon o fiskalnoj odgovornosti. "Izgledno je da uštede neće biti u skladu s planom, ali će ga prihodi nadmašiti", stoji u analizi uz opasku da bi neto financiranje moglo premašiti plan za 500 milijuna kuna. Veći prihodi ne mogu se objasniti samo poreznim promjenama, nego i boljom poreznom disciplinom (što je bio glavni razlog zadržavanja rejtinga). "Ono što nedostaje je prilagodba rashodne strane proračuna, osobito u rashodima za zaposlene i socijalnim naknadama. Ipak, u 2013. očekujemo konačnu prilagodbu javnog sektora (nakon četiri godine krize!) davno nastalim okolnostima", kažu u Raiffeisen banci. Manjak rezova prelit će se na javni dug koji će nastaviti rasti te već krajem 2013. dosegnuti 54 posto BDP-a (s uključenim jamstvima 62 posto), s tim da se tek očekuju potencijalna jamstva prometnom sektoru u sklopu najavljenih investicija. "Razina javnog duga izuzetno je visoka, osobito za tržište u nastajanju, jer se znatno povećava ranjivost države na vanjske šokove, ali i promjene raspoloženja tržišta što može dovesti do porasta kamatnih stopa i/ili ograničenja financiranja", upozorava se.
Izazovna godina
Inozemni dug iznosi 100 posto BDP-a, a samo na kamate u idućoj godini Hrvatska će platiti dvostruko veći iznos nego u 2012. godini. Kad je u pitanju cijena duga, ona se od početka lipnja smanjila za više od 310 baznih bodova, što u Raiffeisenu nazivaju "pretjeranom reakcijom" nakon zadržavanja kreditnog rejtinga zbog "slabih temeljnih pokazatelja gospodarstva i upitnu ostvarivost strukturnih reformi". Iduća godina za državu je, kažu, izazovna jer na naplatu dospijeva pet milijardi eura obveza što bi moglo značiti izdanje euroobveznice, a na ljeto i domaće izdanje duga.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.samo na kamate u idućoj godini Hrvatska će platiti dvostruko veći iznos nego u 2012. godini.
Može li meni ovo netko objasniti?
Kamata se plaća na glavnicu i uglavnom je fiksna koliko se sjećam u projekciji proračuna je ove godine bilo cca 7 mlrd rashoda kamata, ako će se iduće godine platiti duplo više kamata onda će dug biti duplo veći što nema logike.
Ni meni nema logike da se iznos za kamate poveca 100%. Iznos ce se povecati jer je dug povecan i jer je dio duga refinanciran po vecim kamatama. Medutim to ne bi trebalo uduplati iznos za kamate.
samo na kamate u idućoj godini Hrvatska će platiti dvostruko veći iznos nego u 2012. godini.
Može li meni ovo netko objasniti?
Kamata se plaća na glavnicu i uglavnom je fiksna koliko se sjećam u projekciji proračuna je ove godine bilo cca 7 mlrd rashoda kamata, ako će se iduće godine platiti duplo više kamata onda će dug biti duplo veći što nema logike.
Uključite se u raspravu