Nekoliko vodećih banaka već je objavilo rezultate za 2018., a kako one daju ton ukupnoj slici bankarskog tržišta, preliminarni zbirni podaci HNB-a o poslovanju banaka potvrdili su porast zarada kao jedno od sektorskih obilježja u prošloj godini.

Prema podacima središnje banke, dobit tog sektora prije oporezivanja za 2018. iznosi 5,64 milijarde kuna, što je oko 36 posto ili 1,5 milijardi kuna više nego u 2017. koja je za banke bila godina s naglašenim utjecajem rasta rezervacija, u prvom redu zbog rizika povezanih s Agrokorom.

Nakon nekoliko lanjskih okrupnjavanja (Splitska pripojena OTP-u, Veneto PBZ-u), godina je zaključena s ukupno 21 bankom. Njih 17 iskazalo je pozitivan rezultat, a samo četiri gubitak, i to ukupno 60-ak milijuna.

Primjerice, godinu prije “minus”, i to više nego četiri puta veći, iskazalo je devet banaka predvođenih Sberbankom, koji je nakon 147 mil. kuna gubitka u 2017. zbog velikog tereta rezervacija, lani iskazao nepunih 84 milijuna kuna bruto dobiti.

Kod većine banaka rezultatski rast znatnim je dijelom posljedica manjih troškova rezervacija i vrijednosnih usklađenja. Od ukupne dobiti prije poreza, na tri najveće otpada 80-ak posto ili oko 4,6 milijarde kuna, s tim da je Zabina premašila 2,1 milijardu, PBZ je iskazao nešto manje od 1,5 mlrd. kn, a veća od milijardu kuna je prije poreza i dobit Erstea.

Mimo porasta zarada, jedna od prošlogodišnjih značajki poslovanja kreditnih institucija je i rast ukupne imovine, čime je zaustavljen trend pada aktive iz prijašnjih godina.

Ukupna imovina banaka na kraju 2018. premašila je 408,7 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 4,4% ili oko 17 milijardi kuna. Dijelom je tom povećanju pridonijelo Zabino “usisavanje” Prve stambene štedionice, zbog čega je istotobno imovina stambenih štedionica pala više od 31%, na nepunih 5,5 milijardi.  

Rastu bankovne aktive je, usporedno s postepenim oporavkom kreditne aktivnosti, očito pridonijelo i “ispuhavanje” aktivnosti prodaja tzv. loših kredita. Prema podacima HNB-a, tijekom 2018. realizirane su prodaje potraživanja iz rizičnih skupina B i C u bruto knjigovodstvenom iznosu 4,7 milijardi kuna, i to za 1,8 milijardi.

Usporedbe radi, godinu prije predmetom prodaja bilo je 8,3 milijarde bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja, za što su banke utržile 2,4 milijarde kuna. Kao i godinu prije, glavnina prodaja (oko tri četvrtine), odnosi se na rizična potraživanja od sektora poduzeća za koja su banke u knjigama već provele otpise odnosno umanjenja vrijednosti.

Najnoviji podaci središnje banke potvrdili su i već poslovično solidne kapitalne oslonce domaćeg bankarskog sustava.

Na kraju 2018. banke su imale 51 milijardu redovnog osnovnog kapitala, odnosno 53,4 milijarde kuna regulatornog kapitala. Sa stopom ukupnog kapitala 22,9% kapitalne pozicije banaka u cjelini su i dalje čvrste, a kod samo dvije banke iz reda malih ta je stopa ispod 15 posto.

Prema najavama najvećih banaka, a vodeća petorka je redom u inozemnom vlasništvu, ove godine većina ih neće dodatno podebljavati kapital i glavninu lanjske dobiti će povući kroz dividende.