Agrokorova afera donijela je hrvatskim bankama i drugi jednokratni udar na profitabilnost u samo dvije godine, ali je i ovoga puta primjetan brzi oporavak, ako je suditi po financijskim izvješćima najvećih domaćih banaka. 

Konverzija kredita u švicarskom franku u eurske plasmane rezultirala je 2015. gubitkom domaćeg bankarskog sektora od gotovo pet milijardi kuna, no već je iduća godina pokazala kako domaće banke relativno brzo mogu prebroditi takve udare. Zarada banaka prošle se godine popela na gotovo šest milijardi kuna, a pritom je osobito snažan bio učinak manjih troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, posebice troškova rezervacija za konverziju kredita, a također i troškova ispravaka vrijednosti kredita, na što je djelomično utjecala i provedba konverzija. Kako stoji u posljednjem Biltenu Hrvatske narodne banke (HNB), važan utjecaj na lanjski rezultat imali su i različiti jednokratni prihodi, poput prodaje vlasničkih udjela – osobito prodaje udjela u Visa Europe – i nenaplativih potraživanja, kao i primljene dividende.

Pokazetelji profitabilnosti, poput profitabilnosti prosječne imovine (ROAA) i profitabilnosti prosječnog kapitala (ROAE),  dosegnuli su najviše vrijednosti od 2008. godine od 1,6 posto, odnosno 9,6 posto. Ipak, situacija što se tiče profitabilnosti i dalje nije "ružičasta" kao što se čini na prvi pogled. "Izuzmu li se učinci prodaja vlasničkih udjela, profitabilnost je i nadalje niža nego u razdoblju prije krize. Ponajviše je to posljedica troška rizika koji je, premda bitno smanjen, ipak i nadalje na povišenoj razini", stoji u Biltenu HNB-a.

Financijske dubioze najveće privatne kompanije u Hrvatskoj koje su eskalirale u proljeće donijele su nove probleme za domaće banke. Naime, povećane rezervacije zbog kredita Agrokoru ozbiljno su nagrizle dobit, pa je polugodišnja statistika HNB-a pokazala da se zarada od 1,24 milijarde kuna "stanjila" za 65 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ujedno, značajno se povećao i broj banaka koje su poslovale s gubitkom. Naime, krajem lipnja prošle godine od ukupno 28 banaka, s gubitkom je u prvih šest mjeseci poslovalo pet banaka, a krajem lipnja ove godine njih 14 od ukupno 26 banaka. Međutim, ako je suditi po financijskim izvješćima za treće tromjesečje dvije vodeće banke u zemlji – Zagrebačke te Privredne banke Zagreb (PBZ) – i problem Agrokora bankarski je sektor relativno brzo sanirao, barem što se tiče profitabilnosti.

Prigušeno kreditiranje
Tako je Zagrebačka banka objavila da je neto dobit u trećem tromjesečju dosegnula 263,3 milijuna kuna, 200 posto više nego u drugom tromjesečju. Ipak, rezultat za prvih devet mjeseci od 509,4 milijuna kuna za 55 posto je slabiji nego u istom lanjskom razdoblju.  PBZ je objavio kvartalnu dobit nakon oporezivanja od 261,5 milijuna kuna, 18 posto više nego u drugom tromjesečju. No, PBZ-ov devetomjesečni rezultat od 753,8 milijuna kuna za gotovo je 24 posto niži nego lani. S obzirom na visoku kapitaliziranost sustava, Agrokorove dubioze ne bi se trebale negativno odraziti na stabilnost banaka. Kako je nedavno na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije istaknuo guverner HNB-a Boris Vujčić, čak i ako banke otpišu sve plasmane toj kompaniji, kapitaliziranost neće pasti ispod 20-ak posto.

Dok se jednokratni udari uspijevaju anulirati, domaće banke i dalje se bore s već uobičajenim problemima slabašnog kreditnog rasta. U okružju prigušenog kreditiranja jedini pozitivni znaci dolaze od kreditiranja u domaćoj valuti. Podaci HNB-a pokazuju da su krajem srpnja ukupni krediti stanovništvu iznosili 117,1 milijardu kuna, što je za 443 milijuna ili 0,4 posto manje nego godinu dana ranije. Međutim, i dalje je zamjetan trend rasta kunskih kredita uz razduživanje u devizama. 

Udio kunskih kredita stanovništvu u ukupnim kreditima tom sektoru dosegnuo je 46,1 posto, što je 7,1-postotni bod više u odnosu na srpanj prošle godine. Najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu od 43,8 posto već tradicionalno imaju stambeni krediti s vrijednošću od 51,3 milijarde kuna, što je za 923 milijuna kuna ili 1,8 posto manje nego godinu dana ranije. Udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima iznosio je pritom 23,8 posto čime je ta vrsta plasmana porasla 7,2 postotna boda u odnosu na srpanj prošle godine.

Istovremeno, udio je kunskih kredita s valutnom klauzulom, koje prvenstveno čine krediti indeksirani za euro, u ukupnim stambenih kreditima zabilježio pad s 83,3 posto krajem srpnja prošle godine na 76,2 posto krajem srpnja ove godine. Dok stambeno kreditiranje jedva pokazuje "znakove života", nešto je bolja situacija kod nenamjenskih gotovinskih kredita. Ta vrsta plasmana krajem srpnja vrijedila je 41,9 milijardi kuna te su na godišnjoj razini bili viši za 1,6 milijardi kuna ili 3,9 posto. I unutar ove skupine kredita vidljiv je rast udjela kunskih kredita u odnosu na kredite s valutnom klauzulom. 

Kuna u trendu
Kunski krediti su krajem srpnja ove godine imali udio od 64,4 posto u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima, dok je njihov udio krajem srpnja prošle godine iznosio iznosio 54,5 posto. Slaba kreditna aktivnost jedan je od razloga višegodišnjeg trenda pada imovine domaćih banaka. Tijekom prošle godine imovina banaka smanjila se za 1,2 posto, čime je petu godinu zaredom nastavljen trend njezina blagog opadanja. Na smanjenje imovine snažno su utjecale konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite, tečajna kretanja, prodaje nenaplativih potraživanja i izlazak dviju banaka iz sustava.