Kombinacija brzine klimatskih promjena i mlake odgovora biznisa i politike na njih, postavlja sve više gorućih pitanja.

Mirovinski fondovi u Europi mogli bi ostati bez oko 255 milijardi eura štednje za mirovine od ulaganja u industrije koje zagađuju okoliš ne ublaže li one svoj utjecaj na klimatske promjene.

Pokazao je to prvi stres test Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) proveden u Europskoj uniji.

Neuredni prijelaz
Premda ne obuhvaća domaće fondove, test je pročešljao portfelje 187 mirovinskih fondova koji posluju u 18 država članica Europske unije čija imovina pod upravljanje premašuje gotovo dva bilijuna eura. Stres test trebao je odgovoriti na pitanje koliko su mirovinski fondovi otporni u slučaju da se dogodi neuredni prijelaz na ugljičnu neutralnost.

Rezultati su pokazali da su mirovinski sustavi “materijalno izloženi” tranzicijskim rizicima, objavila je EIOPA. Stresni scenarij rezultirao bi značajnim ukupnim padom imovine fondova, za 12,9 posto, što donosi gubitke od procjene vrijednosti imovine od oko 255 milijardi eura, ponajviše od ulaganja u dionice i obveznice.

Stres test, drugim riječima, bavio se pitanjem što bi za fondove značio kašnjenje politike u reakciji na klimatske promjene, odnosno da se nove klimatske mjere ne uvedu do 2030. U tom slučaju, najsnažnije efekte osjetio bi energetski sektor.

“Teški gubici na strani imovine jasno pokazuju ranjivost sektora na klimatske rizike, posebno u pogledu ulaganja u industrije s intenzivnim emisijama ugljika”, rekla je predsjednica EIOPA-e Petra Hielkema, a prenosi Reuters.

Naših nije bilo
Prema istraživanju, fondovi su šest posto kapitala i 10 posto ulaganja u korporativne obveznice investirali u industrije s intenzivnom emisijom ugljika poput rudarstva, električne energije, plina i kopnenog prometa. U Hanfi su nam potvrdili da EIOPA-ino stresno testiranje nije uključilo domaće mirovinske fondove već se fokusirano na one zemlje s jakim dobrovoljnim fondovima zatvorenog tipa.

Regulator poručuje da je u tijeku provedba stres testa za domaće obvezne fondove, no kroz tri scenarija provjeravat će se otpornost na moguće ekonomske potrese, poput porasta kamatnih stopa, pada dioničkih i obvezničkih tržišta te potonuća BDP-a. Rezultati bi trebali biti objavljeni tijekom iduće godine.

Inače, sami iskorak prema zelenim ulaganjima zasad je sramežljiv jer se sama regulativa polako implementira, kažu nam fondovima. Pozitivni primjeri, poput, ulaganja Raiffeisenovog MOD-a u solarnu elektranu ili investicije u vjetroelektrane PBZ CO-a i Erste Plavog fonda, još uvijek su iznimka, a ne pravilo.

Aktualni problem domaćeg mirovinskog sustava u ovom trenutku je njegova neodrživost s obzirom na demografiju i stanje na tržištu rada. Obvezni mirovinski fondovi s mjesečnim doprinosima od 5 posto (dok 15 posto ide u proračun) na prvu loptu upravljaju s ogromnih 130,8 milijardi kuna zapeli su u nikad do kraja odrađenoj reformi.

Glavnina je uložena u državne obveznice, pa barem u tom dijelu nema straha od gubitaka u slučaju neuredne ugljične tranzicije.