Klimatske promjene i vremenske neprilike koje donose pričinjavaju goleme štete osiguravateljnoj industriji na globalnoj razini, pa će se i domaći osiguravatelji morati tim rizikom ozbiljnije pozabaviti u budućnosti.

Jedan je to od naglasaka prezentacije predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigmana na strukovnoj konferenciji Hrvatski dani osiguranja koja se jučer održala u Zagrebu.

U prezentaciji pod nazivom “Digitalna i zelena tranzicija industrije osiguranja” Žigman je kazao da je hrvatski osiguravateljni sektor dobro pozicioniran kada je riječ o tradicionalnim rizicima.

Vrlo dobra kapitalizacija

Relativno su nizak tržišni rizik te onaj povezan sa solventnošću i koncentracijom, dok je umjeren rizik profitabilnosti. “Društva su i vrlo dobro kapitalizirana: vidimo određeni pad omjera u zadnjih nekoliko godina, ali prije svega zbog pada kamatnih stopa”, izjavio je Žigman.

Međutim, javljaju se novi rizici, a po financijski sustav možda i najznačajniji su prirodne katastrofe, požari, poplave, oluje i suše izazvane povećanjem temperature zraka. Primjerice, ekonomske štete od vremenskih neprilika narasle su na globalnoj razini sa 214 milijardi dolara u 80-ima na 162 bilijuna dolara u proteklom desetljeću.

Iako nema veze s klimatskim promjenama, prošlogodišnja dva potresa u Hrvatskoj, rezultiravši štetom od 129 milijardi kuna, pokazali su koliki problem može prouzročiti priroda. Naime, isplaćene štete koji su hrvatski osiguravatelji isplatili lani iznosile su 0,13 posto BDP-a što je drugi po veličini iznos u povijesti, odmah nakon šteta zbog potresa u Japanu 2011. godine koje su iznosile 0,26 posto BDP-a.

Kako je istaknuo prvi čovjek domaćeg financijskog regulatora, rast broja prirodnih katastrofa nije praćen jednakom dinamikom i u dijelu osiguranja tih rizika.

Tek je trećina svjetskih gubitaka osigurana. Primjerice, ako bi se prosječna temperatura povećala za dva stupnja Celzijusa, što bi bio nepovoljni scenarij, godišnji ekonomski gubici povezani s klimatskim promjenama bi se utrostručili.

Pozitivne implikacije

S druge strane, veće osiguranje imovine ima pozitivne implikacije na gospodarsku aktivnost nakon neke prirodne katastrofe jer isplate šteta potiču obnovu. Analiza europskog osiguravateljnog regulatora EIOPA je pokazala da prirodna katastrofa koja uzrokuje štetu u iznosi od 1 posto vrijednosti gospodarstva umanjuje njegov rast u kvartalu kad se dogodila za 0,2 postotna boda.

Međutim, Hrvatska se ističe prilično niskom razinom osiguranja imovine koja može stradati u prirodnim katastrofama. Prema EIOPA ljestvici rizika, u našoj je zemlji vrlo niska razina osiguranja po svim vrstama prirodnih katastrofa, osim oluja. Po tom smo pokazatelju u skupini sa Grčkom, Italijom, Maltom i Slovačkom.

Žigman se osvrnuo i na poslovanje domaće osiguravateljne industrije koja trenutno doslovno cvjeta. Lani je, unatoč padu gospodarstva od 8 posto, premija neživotnih osiguranja porasla 5,9 posto čime je taj segment pokazao otpornost.

Lanjska premija od 10,5 milijardi kuna zadržala se na razini 2019. a prvih devet mjeseci ove godine sugeriraju da će konačni rezultat biti još bolji. Naime, premija neživotnih osiguranja u prvih je devet mjeseci bila 13 posto viša na godišnjoj razini, dok je “život” zabilježio rast od 10 posto.

“Stope rasta više su nego lani, a automobilska osiguranja rastu po najvišoj stopi u posljednjih 10 godina”, kazao je Žigman.