Projekti i javna nabava u projektima Azijske infrastrukturne investicijske banke (AIIB) predstavljaju poslovne prilike za hrvatske tvrtke te njihov iskorak i na azijska tržišta, poručeno je u utorak s konferencije u organizaciji te banke, Hrvatske udruge poslodavaca i Ministarstva financija.

AIIB je međunarodna razvojna banka usmjerena na financiranje infrastrukturnih projekata u transportu, energetici, vodoopskrbi, telekomunikacijama i drugim ključnim sektorima, osnovana je na inicijativu Vlade NR Kine, temeljni kapital joj iznosi 100 milijardi dolara, posluje od početka 2016. godine, a dosad je s više od 40 milijardi dolara financirala više od 200 projekata.

Projekti u Aziji

Hrvatska je članica AIIB-a nešto više od dvije godine, a cilj konferencije je približiti hrvatskim poduzetnicima mogućnosti suradnje s tom bankom, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. On smatra da postoji značajan prostor za iskorak u smislu intenziviranja te suradnje. Naime, hrvatske tvrtke imaju mogućnost sudjelovati i u određenim postupcima nabave koje provodi ta banka, a većina tih projekata je upravo u Aziji, tako da tu postoji mogućnost iskorištavanja potencijala širenja hrvatskih tvrtki i na azijska tržišta, rekao je Primorac.

Napomenuo je da je Ministarstvo financija, između ostalih, zaduženo za koordinaciju i suradnju Hrvatske s međunarodnim razvojnim organizacijama poput Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, pa tako i AIIB-a. “U tom kontekstu pokušavamo otvoriti našim poduzetnicima određene mogućnosti u situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, a koja je u geoekonomskom smislu prilično izazovna”, izjavio je Primorac.

Ministarstvo na neki način popunjava “institucionalni nedostatak”, koji je po Primorčevim riječima nastao gašenjem određenih javnih tijela i agencija koji su bili “vrlo konstruktivni” u pogledu promocije Hrvatske kao ulagačke destinacije i zemlje sa značajnim poduzetničkim potencijalom, kao što je primjerice bila Agencija za investicije i konkurentnost, čije funkcije su sada razdijeljene između više ministarstava. Podsjetio je na pozitivne makroekonomske pokazatelje, a ujedno i ocijenio da je ostvaren “značajan napredak u gospodarstvu”, između ostalog i ulaskom u šengenski prostor i eurozonu, kao i provođenjem reformi u sklopu NPOO-a.

Tvrtke iz ex-Yu, ne i RH

No to nam “ne omogućuje da spavamo na lovorikama”, poručio je Primorac, rekavši da su to tek temelji za nastavak dugoročnog razvoja hrvatskog gospodarstva, uz fokus na povećanju produktivnosti, većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, kvalitetnijim i bolje plaćenim radnim mjestima, proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja, povećanju izvoza, povećanju trgovinskih tijekova.

Posebna savjetnica potpredsjednika AIIB-a Supee Teravaninthorn je rekla da banka želi biti na raspolaganju svakoj svojoj članici, a u slučaju Hrvatske to još nije bio slučaj kada je riječ o zajmovima ili u vidu platforme za omogućavanje ulaska na tržišta na kojima banka uglavnom ulaže. Kada je ranije radila u Svjetskoj banci, primijetila je prisutnost brojnih tvrtki iz Jugoslavije, pa tako i iz Hrvatske, na području Afrike, što kasnije više nije bio slučaj. Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je rekla da je prisutan sve snažniji iskorak AIIB-a izvan područja Azije, a da hrvatskim tvrtkama fokus moraju biti sve gospodarske prilike koje se putem projekata banke nude.