Ulazak u EU kao punopravne članice od srpnja 2013. Hrvatskoj i njezinim gospodarstvenicima donijelo je slobodan protok roba, što je ostavilo pozitivan trag u izvozu roba na to veliko i najvažnije tržište, no s ulaskom u schengenski prostor uklonit će se i posljednja karika provjere putnika, koja je usporavala prelazak granice. Teško je, kažu u svim gospodarskim asocijacijama od HGK, HUP-a do Hrvatskih izvoznika, procijeniti i kvantificirati očekivane učinke, tim više što će se u isto vrijeme odvija i ulazak u eurozonu, no sasvim sigurno pojednostavit će život i građanima i gospodarstvu. Iznimka u procjenama opipljive koristi za poslovanje dolazi iz HGK-ovog Sektora za prijevoz, koji je izračunao da će s ulaskom u Schengen više od 5 tisuća međunarodnih prijevoznika u Hrvatskoj godišnje imati 100 milijuna eura direktne koristi.

“Prijevoz roba imat će koristi prvenstveno radi ukidanja graničnih kontrola prema Sloveniji i Mađarskoj, te će se uštedjeti na bržoj dopremi roba, radnim satima vozača i optimalnom korištenju odmora vozača, kao i dodatnoj potrošnji goriva u vremenu čekanja, što posljedično ima i pozitivan utjecaj na okoliš”, ističe Dario Soldo, direktor Sektora za promet HGK.

Manje ljetnih gužvi

Prema kalkulacijama koje iznosi, u prosjeku je, s obzirom na čekanja, svaki prelazak za njih značio gubitak od po 100 eura. Tijekom prošle godine preko granice sa Slovenijom i Mađarskom iz Hrvatske prešlo je više od 3,2 milijuna teretnih vozila i autobusa, od kojih je trećina od hrvatskih prijevoznika.

Pozitivan učinak očekuju i putnički prijevoznici, koji su također na granici čekali, nerijetko i po nekoliko sati, a isto predviđaju i u željezničkom prometu. Soldo očekuje i da će smanjenje procedura i kontrola ubrzati transferne letove unutar Schengena, a ukazuje i da je iskustvo drugih članica po ulasku u Schengen povećavao zračni promet po godišnjoj stopi od 10% u prvih nekoliko godina. Schengenu se raduju i u turizmu, jer će svi gosti iz EU koji nam stižu preko graničnih prijelaza već s prvim danom iduće godine prolaziti bez zadržavanja. Izuzetak će biti zračne luke, u kojima će zbog tehničkih prilagodbi, šengenski režim zaživjeti tek potkraj ožujka, dakle, prije iduće turističke sezone.

“Hrvatskoj je kao turističkoj zemlji cilj osigurati nesmetani dolazak stranih turista te su sezonske gužve na granicama zbog kontrole putnika uobičajena slika u špici sezone. Na odabiru destinacije za odmor zasigurno utječe i vrijeme provedeno na putu, stoga će ukidanje granične kontrole imati sigurno utjecaja na razmišljanje turista”, ističe Ante Perica iz HGK-ovog Centra za internacionalizaciju poslovanja, podsjećajući da su najvažnija turistička tržišta Njemačka, Slovenija, Austrija i Italija, za koja je Hrvatska auto destinacija.

Zdenko Lucić, državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova očekuje pozitivan učinak kod privlačenja stranih ulaganja, a i po pitanju kreditnog rejtinga Hrvatske. “Ulagači kod procjenjivanja lokacije daju važnost jednostavnosti i brzini prometa, posebice u prerađivačkoj industriji”, ističe Lucić.

I u HUP-u vide poticaj daljnjem rastu gospodarstva.

“Schengen će uz eurozonu hrvatskom poduzetništvu dati dodatne mogućnosti i prilike za snažnije poslovanje na EU tržištu, kao i jednostavnije i brže poslovanje”, ističu, izdvajajući i važnost konačnog potpisivanja Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koji će također dati novi vjetar u leđa poduzetnicima i donijeti nove američke investicije u našu zemlju. Što se Schengena i poslovanja hrvatskih tvrtki koje imaju podružnice i tvrtke-kćeri u zemljama izvan tog područja, Ante Perica ističe da neće nastupiti nikakve promjene.

Detaljan nadzor tri granice

Inače, dramatičan finiš prijama u Schengen, u koji je Hrvatska ušla, a Bugarska i Rumunjska ostaju na čekanju, zadnja je faza procesa koji traje godinama. Evaluacije za ulazak započele su 2016., a za ispunjenje uvjeta za pristup Hrvatska je do sada uspjela iskoristiti blizu 220 milijuna eura iz EU fondova. Zahvaljujući tim sredstvima nabavljena je tehnička i druga oprema i obučeni policajci koji će čuvati granice EU prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Prema dostupnim podacima, te će tri vanjske granice Schengena koje će biti u ingerenciji Hrvatske biti nadzirane s 312 raznih termovizijskih uređaja od stacionarnih do pokretnih, 560 vozila, dva helikoptera, više od 2000 dnevno-noćnih kamera, 25 raznih plovila na rijekama i više od 30 pasa. Trenutno je osposobljeno i raspodijeljeno na tim granicama oko 6500 policajaca, a očekuje se i nova zapošljavanja, kao i daljnja ulaganja, jer će Hrvatska nastaviti s aktivnostima vezano uz uspostavu Entry/Exit i ETIAS sustava koji će zahtijevati proširenje infrastrukture na nekim od graničnih prijelaza.