Investitorima u hrvatske dionice koji iduće godine žele dividendu otvoreno je vrlo malo mogućnosti ulaganja, a uglavnom se svode na prehrambeni sektor. Gospodarski poremećaj koji je donijela pandemija koronavirusa ove se godine snažno negativno odrazio na dividendnu politiku domaćih kompanija iz sastava indeksa Zagrebačke burze CROBEX. A to će, prema izračunima analitičara, prepoloviti dividendni prinos domaćeg dioničkog mjerila. Naime, analiza 21 kompanije iz sastava CROBEX-a pokazuje da je prošle godine dobit u poslovanju ostvarilo njih 17. Od toga su Dalekovod i Optima telekom profitabilnu 2019. iskoristili za pokriće gubitaka iz prethodnih godina.

Dividendu su isplatili samo Hrvatski telekom, Atlantic i AD Plastik. Auto Hrvatska je namjeravala isplatiti 13,5 milijuna kuna, ali je taj prijedlog vodstvo tvrtke kasnije opozvalo. Valja naglasiti kako je solinski AD Plastik isplatio samo predujam dividende u ožujku za što je izdvojeno 16,5 milijuna kuna. Prema pozivu za skupštinu dioničara koja će se održati krajem mjeseca, kompanija od lanjske dobiti od 90,1 milijun kuna namjerava 21,7 milijuna kuna rasporediti u ostale rezerve za pokriće neotpisanih troškova razvoja, a 51,9 milijuna kuna odlazi u zadržanu dobit. Za usporedbu, lani je AD Plastik dioničarima isplatio 52,5 milijuna kuna.

Atlantic je dioničarima isplatio 25 kuna po dionici za što je izdvojio 83,1 milijun kuna. Novac je pronađen u zadržanoj dobiti iz 2018. te dijelu lanjske dobiti koja je dosegla 388,9 milijuna kuna. Uprava Atlantica je odlučila da se zadrži 110,3 milijuna kuna iz lanjske dobiti. Međutim, ovogodišnji iznos koji je kompanija izdvojila za isplatu dioničarima manji je za 22 posto nego prošle godine.

Manji iznos dividende slio se i u džepove vlasnika “narodne dionice” HT-a na čije je račune sjelo ukupno 646,1 milijun kuna što daje iznos od 8 kuna po dionici. Inače, od lanjske dobiti od 717 milijuna kuna HT je 21,1 milijun kuna rasporedio u zakonske rezerve, a 49,8 milijuna kuna u zadržanu dobit. S druge strane, HT je 2018. ostvario značajno višu dobit od 990,6 milijuna kuna, a od toga je lani 568,5 milijuna izdvojio za dividendu, uz 243,6 milijuna kuna dobiti iz prethodnih godina.

Ukupno je HT-ova dividenda lani iznosila 10 kuna po dionici.

S obzirom da će se većina kompanija iz sastava CROBEX-a ove godine suzdržati od isplate dividendi, dividendni prinos indeksa značajno će se smanjiti, procjenjuju analitičari Raiffeisen banke. “Uz izuzetak Hrvatskog telekoma čiji dividendni prinos prelazi 4 posto, prinos ostatka malobrojnih kompanija koje su se ipak odlučile za isplatu dividendi kreće se u prosjeku oko 2 posto”, tvrde iz Raiffeisena. Time će burzovna 2020. biti dodatno teška za ulagače u hrvatske dionice s obzirom na njihov pad vrijednosti. Naime, CROBEX za ovu godinu bilježi minus od gotovo 21 posto, a tržišna vrijednost svih dionica krajem srpnja bila je manja za 12 posto u odnosu na kraj prosinca.

“Obzirom na negativne posljedice pandemije na poslovanje domaćih kompanija te aktivno korištenje mjera Vlade za pomoć gospodarstvu, promjene u dividendnoj politici domaćih kompanija u odnosu na prošlu godinu su očekivane. U skladu s odlukom Hrvatske narodne banke, banke listane na Zagrebačkoj burzi već su izvijestile o obvezi zadržavanja neto dobiti ostvarene u 2019., a Upravno vijeće Hanfe donijelo je odluku kojom se osiguravajućim društvima u Hrvatskoj zabranjuje isplata dividendi iz ostvarenih dobiti (dobit iz 2019. i prethodnih godina) i to do 30. travnja 2021. godine”, pojašnjavaju analitičari RBA.

Koliko je “doba korone” stubokom promijenilo dividendnu politiku domaćih kompanija govori i činjenica da je ove godine nisu dobili ni dioničari Ericssona Nikole Tesle. Kompanija je odlučila zadržati dobit od 95,5 milijuna kuna. Inače, dividenda ENT-a proteklih je godina bila uobičajena stvar, a kompanija ju je isplaćivala čak i u vrijeme vrhunca prethodne ekonomske krize. Primjerice, 2009. je isplaćeno 70 kuna po dionici, a godinu kasnije čak 120 kuna dividende. Bolju situaciju investitori u hrvatske dionice ne trebaju očekivati ni iduće godine. “Dividende u 2021. godini uvelike će ovisiti o stanju ekonomije i očekivanjima, te razvoju situacije oko pandemije, što pogotovo može biti osjetljivo kod turističkog sektora, dok će regulator i dalje imati glavnu riječ kod financijskog sektora. Za očekivati je da sektori, kao što su prehrambeni, koji su manje osjetljivi i na ekonomski ciklus i pandemiju, nastave sa stabilnom politikom isplati dividendi”, smatra Davor Špoljar, analitičar Erste banke.

Analitičari Raiffeisen banke očekuju da će se trend zadržavanja dobiti nastaviti i iduće godine kod kompanija iz financijskog sektora, ali i turističkog sektora obzirom na snažan negativan utjecaj pandemije na njihovo ovogodišnje poslovanje. “Istovremeno očekujemo da će i sljedeće godine fokus većine domaćih kompanija biti na očuvanju likvidnosti i solventnosti. Pritom treba uzeti u obzir i istjecanje moratorija dogovorenih s kreditorima tijekom 2021. za turističke kompanije, što će svakako stvoriti određeni pritisak na razborito upravljanje likvidnošću i tijekom sljedeće godine”, zaključuju u RBA.