Procjenjuje se da godišnje temeljem krivotvorenih dokumenata i lažiranih nezgoda industrija osiguranja klijentima prevarantima isplati između pet i 10 posto iznosa od ukupno ugovorene premije. Gleda li se cjelovito tržište, osiguravatelji za sveukupne prijevare tijekom samo jedne kalendarske godine iskeširaju od 250 do 450 milijuna kuna.

Promatra li se pak isključivo segment obveznih autoosiguranja (AO), prevaranti osiguravatelje kroz godinu dana olakšaju za 50 do 100 milijuna kuna. No, prijevare bi, i to one vezane uz obvezna autoosiguranja, uskoro mogle postati povijest. Mario Pavlak iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) na nedavno održanom godišnjem skupu osigurateljske branše izvijestio je kako su u tom uredu izradili sustav nazvan 'web servis' koji temeljem analize 55 varijabli u roku 24 sata detektira je li prijavljena šteta sumnjiva i zahtijeva li stoga dodatnu pozorniju obradu.

Na izradi sustava za otkrivanje prijevara, kaže Pavlak, počeli su raditi još 2012. te su ga u lipnju ove godine stavili na raspolaganje svim društvima koja na hrvatskom tržištu nude police obveznih autoosiguranja. Kreiran je tako da je moguć dnevni unos podataka o sumnjivim štetama, a usto nudi opciju međusobne suradnje svih osiguravatelja na identificiranju prijevara i počinitelja koji stoje iza tog nedjela. 

U igri 100 modela prijevara
Janja Skamlič iz slovenske konzultantske tvrtke Ernst&Young spomenula je pak kako prijevare godišnje u Deželi ukupnu premiju za prosječno kućanstvo poskupljuju za 200-300 eura. Devet posto zahtjeva za odštetama, pokazalo je istraživanje koje su proveli, bile su prijevare, no porazno je, naglasila je, što samo jedan posto prijevara završi na sudu, dok njih tek 0,17 posto za epilog ima izrečenu kaznu.

Detektivi u akciji 
Višegodišnjim analiziranjem, navela je, uspjeli su složiti gotovo 100 modela prijevara kojima se služe osiguranici. Prijavljuje se mala šteta na vozilu od, recimo, 200 eura dok se za ozljede vozača traži 4000 eura, ili, šteta se prijavljuje ubrzo nakon ugovaranja police, a često se događa i velik razmak između prijavljene nezgode i početka liječenja, ilustrirala je Skamlič navodeći kako je evidentirana i pojava da odvjetnici krivotvorenjem dokumentacije novac od odštete dijele s klijentima.

Od 10 predmeta koje su istraživali za osiguravatelje u čak osam našli su konkretne dokaze da jer riječ o prijevarama, pohvalila se Dinka Rajčić, članica Uprave tvrtke Intel-Plan, koja se bavi detektivskom djelatnošću. U jednom predmetu, ilustrirala je, bila je utvrđena teška invalidnost osobe i nemogućnost roditeljstva, za što je isplaćena višemilijunska odšteta, da bi u nadzoru koji je Intel-Plan naknadno proveo po zahtjevu osiguratelja otkrili kako je ta osoba ne samo vrlo živahna i pokretna nego je u razdoblju isplate rente postala i roditelj dvoje djece.